Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2010

O lokacijama se govori, ali se i dalje ne iskorištavaju

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

O lokacijama se govori, ali se i dalje ne iskorištavaju

Šibenska regija idealna je za razvoj lječilišnog turizma jer ima za to sve potrebne ljekovite uvjete. Tvrdi to Goran Ivanišević, specijalist fizikalne medicine i rekreacije sa zagrebačkog KBC-a »Rebro« iza kojeg su 23 objavljene knjige, autor je 150 medicinskih priloga, član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske...

Šibensko područje specifično je u nacionalnim okvirima jer raspolaže s čak tri poznata nalazišta peloida, od kojih je najveće ono u Morinjskom zaljevu kod Jadrtovca koje zauzima 4,800. 000 prostornih metara. Slijedi nalazište peloida u uvali Makirina pokraj Pirovca (410.000 prostornih metara), te Male i Velike Soline u Zablaću koje zauzimaju 55.000 prostornih metara. U knjigama se još spominje i jezero u Rogoznici koje znanstvenici nikada nisu istraživali, pa se o njemu gotovo ništa i ne zna. Nalazišta peloida veliki su potencijal za razvoj zdravstvenog turizma o čemu se govori desetljećima, međutim do danas se nije napravio ni jedan značajniji korak k valorizaciji tog turističkog i zdravstvenog resursa.

Ivanišević u prilog tezi o gotovo idealnim uvjetima za bavljenjem zdravstvenim, odnosno lječilišnim turizmom u županiji navodi više elemenata. Srednja godišnja temperatura je 15,7 Celzijevih stupnjeva, broj sunčanih sati u danu je sedam, dok ih je godišnje 2555. Oborina je malo - 8861 po prostornome metru. Nije nevažno što se na ovom području nalaze dva nacionalna parka, Kornati i Krka, koji doprinose atraktivnosti područja, a s time se nijedna druga sredina ne može pohvaliti.

Goran Mihelčić s Instituta »Ruđer Bošković« doktorirao je upravo na temu peloida u Morinju kod Jadrtovca. Tvrdi kako je riječ o peloidu koji ima ljekovita svojstva, što je dokazao istraživanjima koja su pokazala visoke koncentracije kalcijeva karbonata i organske tvari, dok je teških metala u tragovima koji su daleko ispod dopuštene razine. Peloid, naglašava Mihelčić, ima svojstvo regeneracije (desetak godina) što znači da se nalazište može dugo koristiti.

U Ameriku s ljekovitim muljem iz Solina
Poduzetne tvrtke poput Jansena krenule su u pakiranje blata koji sve jače reklamiraju na turističkim sajmovima, pa se vrlo brzo njihov proizvod može očekivati i na domaćim trgovačkim policama. Blata - peloida ima u izobilju, ali ga očito ni danas ne znamo iskoristiti. U ljetnim mjesecima nije, međutim, nikakva rijetkost vidjeti kupače u Jadrtovcu, Zablaću i Pirovcu kako se mažu blatom uvjereni da im pomaže u liječenju reumatskih i kožnih oboljenja. Kako veliki broj Zablaćana živi u Americi, nerijetko po povratku s odmora u rodnom mjestu sa sobom odnose ljekoviti mulj iz Solina. Nije tajna da privatni iznajmljivači soba u Zablaću i Jadrtovcu svoje goste privlače i pričom o ljekovitom blatu.

Iskorak u razvoju zdravstvenog turizma
Gradonačelnik Šibenika Ante Županović, inače specijalist fizikalne medicine, upravo u iskorištavanju peloida u Morinju i Zablaću vidi mogućnost za značajniji iskorak u razvoju zdravstvenog turizma. »Preduvjet bilo kakvom razvoju je uvrštavanje tih prostora u GUP na čemu ću inzistirati«, obećao je gradonačelnik, koji navodi kako ima potencijalnih investitora koji su spremni graditi objekte za zdravstveni turizam.

Korištenje pod liječničkom kontrolom
Peloidi se mogu primjenjivati kao oblog, zavoj, kupelj, prskanje, vaginalni uložak, potkožni pripravak, dijatermija, elektroforeza, galvanizacija, ultrazvuk... No važno je da se koristi pod liječničkom kontrolom. Liječenje peloidima najučinkovitije je u slučajevima fizikalne i rehabilitacijske medicine, odnosno koriste ga bolesnici koji imaju kronična oštećenja sustava za kretanje, te bolesti dišnoga i krvožilnog sustava.

Pionir u korištenju blata u ljekovite svrhe
Miro Županović jedan je od pionira korištenja blata u ljekovite svrhe. Dugo je, naime, bio na čelu Zavoda za talasoterapiju pri Solarisu koji je ugašen prije desetak godina. »Nedavno su me kontaktirali iz Solarisa jer žele obnoviti rad Zavoda, odnosno žele ponovo raditi s blatom koji smo mi dovozili iz obližnjeg Zablaća. Raduje me njihova inicijativa«, kaže Županović. Da se Solaris namjerava ponovno okrenuti blatu potvrdio je Goran Zrilić, predsjednik Uprave Solarisa. Kaže da su svjesni vladajućeg trenda povratka zdravom načinu života te da žele biti u tijeku. »Razmišljamo o mogućnostima proširenja wellnessa kako bi se ponovo u lječilišne i kozmetičke svrhe koristilo blato«, kaže Zrilić.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke