Obiteljska tvrtka najveći je igrač na hrvatskom tržištu recikliranja plastike

Riječka tvrtka Mi-Plast je ozbiljan, iako ne i najveći igrač na hrvatskom tržištu recikliranja plastike i njezine prerade u razne folije. No, ono što Riječane ističe je njihovo ulaganje u istraživanje i razvoj bioplastike i bioekonomije općenito koje bi im za koju godinu trebalo donijeti eksponencijalni rast i širenje na regiju i Europu.

Kako je Hrvatska već petu godinu punopravna članica Europske unije, u Mi-Plastu su odlučili iskoristiti sve benefite te činjenice te su se uključili u niz istraživačkih projekata u okviru inovacijskog programa HORIZON 2020 i dr. koji za proračunsko razdoblje 2014.-2020. ima proračun od 80 milijardi eura namijenjenih istraživačima i inovativnim tvrtkama. Riječka tvrtka, s partnerima iz čitave EU, ušla je u devet projekata koji su od EU dobili ukupno 80 milijuna eura, a na Mi-Plast otpada oko 7%, nešto manje od šest milijuna eura.

Kako pojašnjava Filip Miketa, direktor istraživanja i razvoja u obiteljskoj tvrtki koju je prije 40-ak godina osnovao njegov otac, a od 1993. su uslijed ratnih zbivanja pronašli utočište i novo sjedište u Rijeci, u EU projekte su ušli sasvim slučajno. "Naš konzultant za EU fondove, inače prijatelj iz škole, kazao mi je da jedna ozbiljna španjolska korporacija traži partnere u istočnoj Europi za projekt bioplastike koji financira EU. Naravno da sam, kao i čitava obitelj, bio skeptičan da će nam netko samo tako dati novac za istraživanje. Krenuli smo i prva dva puta je bilo neuspješno, a nakon toga je krenulo", prisjeća se Filip Miketa njihovih početaka s EU fondovima.

Suradnja sa Saponijom
Prvi ozbiljniji projekt im je bio s talijanskom korporacijom Novamont, koja je vodeći talijanski i svjetski igrač u razvoju i proizvodnji materijala i biokemikalija kroz objedinjavanje kemije, okoliša i poljoprivrede, a koja im je do danas ostala ključni partner. "U svakom projektu, mi smo u njih devet, se gotovo na tjednoj bazi održavaju sastanci, bilo osobno, bilo Skypeom. Ima niz partnera i događa se da mi ravnopravno sjedimo za stolom s nekim tko je 10 tisuća puta veći od nas.

Nedavno smo bili u Bruxellesu na sastanku partnerskih tvrtki u istraživačkom projektu gdje se pri prvom susretu svi predstavljaju. I prije nas bila tvrtka sa 140 tisuća zaposlenih i milijardama eura prihoda i dobiti. Onda smo došli mi na red i kažem da nas ima 14. Odmah upit od partnera, mislite 14 tisuća? Ne, samo 14. Aha, vi onda zbilja ozbiljno radite", prisjeća se jedne anegdote Miketa. Gotovo svi njihovi projekti su započeli između 2014. i 2017. i završit će 2020.-2021., a kad će bioistraživanja dati i konkretne komercijalne rezultate te u Mi-Plastu očekuju da će postati vlasnici 15 patenata za tehnologije stvaranja i obrade bioplastike koji će im omogućiti veliki razvoj. Iako je bilo pokušaja, ističu, da u projekte uvedu i neke domaće igrače, uspjeli su samo s osječkom Saponijom i Gradom Rijekom.

Prvi put u Hrvatskoj i regiji
"Kad govorimo kolegama u plastičarskoj i srodnim industrijama o biopolimerima, bioplastici i biotehnologiji, imam dojam da im govorimo o svemirskoj tehnologiji - samo nas u čudu gledaju i pitaju zašto mislimo da u tome ima nešto. Moram priznati da se u pet godina situacija promijenila i da je bioekonomija danas 'in' te da su nas počeli doživljavati ozbiljno. Ozbiljno nas shvaćaju i na institucionalnim razinama, sudjelujemo u kreiranju i stvaranju programa na razini EU FP 9 i dr. gdje sudjelujemo u ekspertnim skupinama na europskoj, a i na nacionalnoj razini."

Mi-Plast je u fazi značajne investicije od oko 1,5 milijuna eura u novi pogon, iz EU fondova, u sedam novih linija pogona iz kojeg će uskoro izlaziti bioplastika i održiva pakiranja. Njihov asortiman će se kretati od plastičnih artikala široke namjene do specijaliziranih folija za hranu, elektroniku..., a sve bazirano na ekološki prihvatljivoj bioplastici. Sada imaju kapacitet prerade oko 3000 tona plastike godišnje, a nakon ugradnje novih linija će se to popeti na 8000 tona. No, osim kvantitete, puno više se očekuje na polju kvalitete i dodane vrijednosti proizvoda baziranih na tehnologijama stvaranja nove bioplastike koja će prvi puta nastati u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Trenutačno imaju 14 zaposlenih, a s razvojem investicije bi već do kraja ove godine zaposlili pet dodatnih radnika, a nakon toga još 10 u 2019. Veliki cilj im je projekt biorafinerije u Hrvatskoj koja bi prerađivala organski otpad, a dio biomase bi se koristio za proizvodnju energije i topline i rad postrojenja.

"Radi se o velikoj investiciji između 50 i 100 milijuna eura te zasad imamo samo ideju. Najveći problem su prostorni planovi u Hrvatskoj i dozvole za objekte za gospodarenje otpadom. No, ne predajemo se. Idemo dalje i vjerujem da će biorafinerija ubrzo postati konkretan projekt i respektabilan čimbenik koji bi uvelike riješio problem zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj", kaže Miketa.

Rješenje za smanjenje težine ambalaže i otpada

Projekt Horizon 2020 - Pulpacktion, na bazi lijevane celuloze
Njihov najnoviji projekt iz programa Horizon 2020 je PULPACKTION koji bi trebao razviti rješenja na bazi celuloze za sustave pakiranja hrane i elektronike smanjujući ovisnost o plastici na bazi neobnovljivih fosilnih goriva. Ovo će biti postignuto kombinacijom poboljšane celulozne pulpe i polimera na biobazi. Korištenjem poboljšane mokro lijevane celuloze kao glavnog materijala za pakiranje, smanjit će se konačna težina ambalaže i povećati njena održivost dobivajući kontrolirani oblik. Ovo rješenje za pakiranje će pomoći smanjiti otpadne tokove zamjenjujući plastiku ekološki prijateljskim biobased rješenjem koje je ujedno sličnih karakteristika kao i standardna plastika. Projekt traje od 1. listopada 2016 do 30. rujna 2020., ima 12 sudionika iz različitih zemalja, a koordiniran je u Švedskoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,2 milijuna eura, a EU ih sufinancira s 8,3 milijuna eura.