Obiteljski biznis: orasi i lješnjaci su trenutno hit, a prodaju se i šljive

U maloj obiteljskoj tvrtki “Displantarium” iz Starog Petrova Sela već 25 godina bave se proizvodnjom voćnih sadnica i ukrasnog bilja te voćnih podloga i sjemena. Rasadnik od 7,5 hektara “rotiraju” svake četiri godine, na ukupno 38 hektara svoje zemlje. Godišnje proizvedu 200 tisuća sadnica 28 vrsta voća, među kojima i one sibirskog limuna, kulture neobične za ovaj dio Hrvatske. Zahvalna biljka u vegetaciji dva i više puta godišnje cvjeta, pa na istom drvetu ima od potpuno malih do zrelih plodova. Najzastupljeniji su orah, lješnjak i kontinentalni badem, ali tu su i breskva, dunja, jabuka, kesten, kruška, kupina, malina...
Sibirski limun

– Limun imamo više kao egzotiku, zanimljiv je ljudima, ali on kao voćka ne može zamijeniti jednu jabuku. Kontinentalni badem potječe sa sjevera Italije i podnosi vrlo niske temperature. Za razliku od domaćeg dalmatinskog badema, on cvjeta dosta kasno, poslije cvjetanja marelica. To su prepoznali kupci iz dalmatinskog zaleđa koji ga rado uzimaju, jer kasnija cvatnja znači sigurniji urod – kaže vlasnik tvrtke Zvonko Šporčić. Osim Zvonka, u rad tvrtke uključena je i supruga Đurđica, koja je prije dvije godine dala otkaz u pošti kako bi se u potpunosti priključila obiteljskom biznisu. Jednoga dana vođenje tvrtke preuzet će njihov sin Bruno, student poljoprivrede, koji je već jako dobro upućen u posao. Imaju i četiri zaposlena. Dobro su opremljeni mehanizacijom, imaju strojeve za skidanje lista te stroj za vađenje koji je konstruirao sam Zvonko, tako da ni tijekom najjače sezone ne moraju angažirati dodatnu radnu snagu. Bave se i ratarskom proizvodnjom, a posjeduju i vlastite matičnjake. Orijentiraju se na duge staze i nastoje biti cjenovno prihvatljivi.

– Orasi i lješnjaci trenutno su hit, ali prodajemo mnogo i šljive, što za neke predstavlja iznenađenje s obzirom na poznatu priču o zabrani pečenja rakije. Sada je to ponovno krenulo. Aronija, malina i sitno bobičasto voće također idu vrlo dobro. Imamo jedan hektar pod ekološkom proizvodnjom i nadam se da ćemo dobiti i ekološki certifikat – ističe Šporčić.
Plasman u Sloveniju i BiH

Osim na hrvatsko tržište, sadnice plasiraju i u Sloveniju te BiH, a zanimanje za ekološki proizvedene stare sorte iz Starog Petrova Sela pokazali su i Austrijanci. Kandidirali su se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i, prođu li, gradit će proizvodnu halu.

– Može li se živjeti od prodaje sadnica? Mora! Najprije podmirimo sve obveze prema radnicima i državi, ali nešto ostane i nama. Iz godine u godinu smo sve veći i jači i sve više se širimo. Međutim, ovakav se posao ne može pokrenuti preko noći – zaključio je Šporčić.