"Od 1. siječnja 2026. bit će moguće primati mirovinu uz obavljanje obrta

Prema Zakonu o obrtu, dopušteno je obavljanje obrta uz istodobni radni odnos kod poslodavca kod kojega se obrtnik zaposlio kao radnik. Fizičke osobe mogu u mjerodavnom županijskom uredu registrirati obrt, a da prema osnovi upisa u obrtni registar ne steknu status osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju ako su obvezno osigurane temeljem radnog odnosa. U pravilu se obrt otvara uz istodobni radni odnos s namjerom obavljanja djelatnosti obrta u poslijepodnevnim, dodatnim radnim satima, ali to nije uvjet.

Mogućnosti otvaranja obrta uz radni odnos mogu se koristiti i članovi uprave trgovačkih društava zaposleni u tom društvu, kao oblikom paralelne gospodarske aktivnosti u dva različita pravna oblika.

Dopušten je i obrnuti redoslijed. Obrtnik koji je socijalno osiguran po osnovi obavljanja obrtničke djelatnosti može se zaposliti, bilo s punim bilo s nepunim radnim vremenom, i uz radni odnos nastaviti obavljanje obrtničke djelatnosti. U tom mu se slučaju počevši od datuma zaposlenja uspostavlja status u osiguranju po osnovi radnog odnosa, a obavljanje obrtničke djelatnosti za svrhe obveze doprinosa postaje druga djelatnost.

Fizička osoba obvezna je odjaviti se iz sustava osiguranja kao obrtnik, poslodavac kod kojega se zaposlio uspostavit će mu status u osiguranju po osnovi radnog odnosa. Ako se obrtnik sam ne odjavi iz matične evidencija osiguranika, odjavit će ga mjerodavno tijelo po službenoj dužnosti. Fizička osoba može tijekom godine mijenjati status tako da je u dijelu godine samo obrtnik ili samo radnik, a u dijelu godine paralelno imati zaposlenje i obavljanje obrta.

Raste i mirovinski staž
Obavljanje obrta uz radni odnos nije uvjetovano trajanjem ugovorenoga radnog vremena kod poslodavca. Obrt uz radni odnos mogu pod jednakim uvjetima obavljati osobe koje su zaposlene s punim radnim vremenom i osobe koje su u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, u svim slučajevima status im je jednak. Oni su osigurani kao radnici, obrt im je druga djelatnost za koju plaćaju godišnje doprinose na osnovicu godišnjeg dohotka ili dobiti, najviše do propisanog iznosa.

Za 2025. godinu najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za drugu djelatnost iznosi 14.024,40 eura. Razlike postoje u opsegu i načinu ostvarivanja socijalnih prava prema osnovi obrtničke djelatnosti koja se obavlja kao druga djelatnost. Osobi koja je u radnom odnosu s punim radnim vremenom doprinosi plaćeni u obrtu samo povećavaju osnovicu za ostvarivanje prava u sustavu mirovinskog osiguranja. Osobi koja je u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom doprinosi plaćeni u obrtu preračunavaju se u mirovinski staž pa ta osoba može obavljanjem obrtničke djelatnosti ostvariti razliku mirovinskog staža između staža ostvarenog temeljem zaposlenja, ukupno po svim osnovama najviše 12 mjeseci u kalendarskoj godini.

Obrt uz mirovinu u 2025.
Do kraja 2025. nije dopušteno obavljanje registrirane djelatnosti obrta uz istodobno primanje mirovine. Obrt mogu imati samo korisnici invalidske mirovine koji su pravo na nju ostvarili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti, oni mogu primati mirovinu i istodobno imati status osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju. U svim ostalim slučajevima osobi koja otvori obrt obustavljala se isplata mirovine.

Korisnici mirovina za sada mogu samostalnu djelatnost obavljati samo kao domaću radinost ili sporedno zanimanje. Domaća radinost i sporedno zanimanje registriraju se u uredu za gospodarstvo, u istom tijelu koje je odgovorno za registraciju obrta, ali se po toj osnovi ne postaje obrtnik i ne uspostavlja status osiguranika u obveznom osiguranju. Uvjet je da godišnji prihod od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja nije veći od deset prosječnih plaća prethodne godine, tako da u 2025. ograničenje prihoda iznosi 17.980 eura.

Moguće, ali postoje uvjeti
Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, obrtnicima će biti dopušteno obavljanje obrta i nakon što ostvare pravo na starosnu mirovinu. Muškarac može ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, a za žene se zadržava prijelazno razdoblje do 2030. godine tako da se svake godine za po tri mjeseca produljuje životna dob potrebna za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Većina odredbi novog Zakona o mirovinskom osiguranju stupit će na snagu početkom srpnja ove godine, ali ne i odredbe o obavljanju obrta uz istodobno primanje mirovine. Obavljanje obrta uz mirovinu bit će moguće tek od 1. siječnja 2026. godine. Primanje mirovine omogućit će se samo obrtnicima koji ostvare pravo na starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti, ali ne i korisnicima mirovine koji nakon umirovljenja naknadno otvore obrt. To praktično znači da do kraja 2025. godini i nadalje vrijedi pravilo prema kojemu se obavljanje obrta i primanje mirovine međusobno isključuju.