Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2026

Od baranjskih buša do surduka: Zašto je Baranja zvijezda kontinentalnog turizma?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Irena Lučić  

Od baranjskih buša do surduka: Zašto je Baranja zvijezda kontinentalnog turizma?

Tijekom posjeta Baranji obišli smo Baranjsko Petrovo Selo, Beli Manastir, Podolje i Zmajevac, gdje smo razgledali vinarije, etnološke i gastronomske atrakcije. Također smo svratili u Karanac, uživajući u lokalnoj kuhinji i tradicionalnim delicijama.

Taman ususret fašniku, koji se danas, 17. veljače održava u Baranjskom Petrovom Selu, razveselila nas je vijest o tome kako su baranjske buše, tradicionalne strašne maske, slične onima kvarnerskih zvončara, pokladnim običajima ovog kraja zaštićene kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.

Buše, navodno, ishodište vuku iz vremena turskih bitaka. Prema predajama, stanovništvo se odijevanjem u ovčju kožu i maske s rogovima izrađenima od vrbinog drveta nastojalo zaštititi od opasnog neprijatelja. Pokladna tradicija od tada pa do danas prekinuta je jedino za vrijeme Domovinskog rata.

Šokački vez
Baranjski šokački vez zaštićen je na isti način još 2021. godine, a danas imamo deset nositelja na listi. Više o tome doznali smo u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru.

"Među nositeljima je i jedan pripadnik snažnijeg spola, Pavo Franjin, koji radi na svom tkalačkom stanu i izrađuje nošnje, a ima i svog nasljednika, tridesetogodišnjeg Filipa Golubovog Cara“, ispričala nam je voditeljica centra Jasmina Doboš.

Među deset nositelja je i Osnovna škola Draž, u kojoj se tradicionalni običaji njeguju kao izvannastavna aktivnost. Djeca na taj način uče izrađivati baranjski vez na način na koji su to radile njihove bake i prabake. Od Jasmine smo doznali i kako u Belom Manastiru postoji stari vinski podrum, u vlasništvu Milana Dvornića samoukog slikara, vinara i etnografa, koji je prava mala etno-zbirka u kojoj je zadržano sjećanje na to kako se vino proizvodilo davnih dana.

U malim količinama Dvornić vinificira sortu kadarku, koja je autohtona u Vojvodini, ali je nekada bila široko rasprostranjena na području Srijema i Baranje.

Domaći proizvodi
U Etnološkom centru, osim zanimljivih eksponata, dočekala nas je i vrlo privlačna "izložba“ suhomesnatih delikatesa za koju se pobrinuo OPG Branko Radonjić. Kuleni, seke, kobase, pečenice i ostale delikatese kojima nismo mogli odoljeti proizvedeni su od svinje mangulice, koja je otporna na većinu suvremenih bolesti, pa i na svinjsku kugu koja je nedavno poharala Slavoniju. Uzgajaju 200 svinja, koje se hrane u ritu i u šumi, pretežno žirom, a u ovom trenutku nisu spremni na veću proizvodnju jer žele zadržati kvalitetu.

Na svojih 13 hektara vinograda uzgajaju osam sorata: graševinu, koje ima najviše, chardonnay, rajnski rizling, traminac, pinot bijeli, pinot sivi, te cabernet sauvignon i frankovku.

"Tradicionalno se ovdje vino pravi s ostatkom šećera, tako da svo grožđe beremo dosta kasno. Ne vjerujemo u njegovo čuvanje i smatramo da ga treba piti dok je mlado. Oko 90 % količine prodamo na kućnom pragu, a nešto malo i u Zagrebu i Rijeci. Od godine do godine, u pravilu, sve se proda“ kazao je Ivan.

Surduci i gatori
Ukoliko ste pobornik ekološke proizvodnje, tada obavezno svratite i u obližnju vinariju Kalazić. Riječ je o jednoj od svega tri ekološke vinarije na čitavom području Slavonije i Baranje.

"Smatram kako bi bilo bolje da se snažnije okrenemo prema tom trendu. Na taj bismo način prevenirali brojne bolesti vinove loze i, naravno, pospješili zdravlje manjim unosom pesticida. Na žalost, eko certifikat u Hrvatskoj nije prepoznat kao dodana tržišna vrijednost u očima potrošača“, smatra enolog Damir Zrno.


Komentari članka

Vezani članci

Turistička sezona očekuje se s optimizmom i oprezom: Hoteli bilježe stabilnu rezervaciju, otkazi uglavnom iz SAD-a i Azije

03.04.2026.

Više od polovine hotelskih objekata u Hrvatskoj bilježi stabilan booking u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i po broju dolazaka i po dužini noćenja, dok ih trećina bilježi rast rezervacija od tri do šest posto, pa domaće turističke tvrtke unatoč po

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

02.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

‘Luksuzni turizam ostaje stabilan, a većina naših članica bilježi rast’

30.03.2026.

U današnjem svijetu geopolitičkih napetosti, dok jedni prijete nuklearnim naoružanjem, drugi se gađaju raketama, aerodromi se zatvaraju… mir i vrijeme postaju najvrjednije valute. Baš su ta dva segmenta u srži luksuznog turizma. Daleko od buke, gužve i dr

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Mladi turisti traže doživljaj, pa destinacije koje promoviraju prirodu i aktivni odmor imaju veću privlačnost

24.03.2026.

Hrvatska, što se dobi gostiju tiče, ima idealnu raspodjelu po dobnim skupinama. Naime, 49 posto gostiju lani je bilo starije od 40 godina, a 51 posto mlađe od “magičnih” 40. Podaci eVisitora Hrvatske turističke zajednice pokazuju kako je u prošloj godini

Tag cloud

  1. 2841 članka imaju tag turizam
  2. 2694 članka imaju tag hrvatska
  3. 1803 članka imaju tag svijet
  4. 1482 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1998 članka imaju tag financije
  6. 1557 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1319 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1327 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 680 članka imaju tag opg
  17. 792 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 404 članka imaju tag potpore
  22. 516 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 489 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 436 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 354 članka imaju tag žensko poduzetništvo