Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2022

Od ljeta će cijene u trgovinama i kafićima biti prikazane i u kunama i u eurima

Izvor: www.index.hr · Autor: Index Vijesti  

Od ljeta će cijene u trgovinama i kafićima biti prikazane i u kunama i u eurima

KONAČNA odluka Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske eurozoni očekuje se u lipnju, Hrvatska bi kunu trebala zamijeniti eurom na početku iduće godine, ali već ovog ljeta cijene u trgovinama i ugostiteljskim objektima i web-shopovima trebale bi biti istaknute i u kunama i u eurima.

"Pritom će cijene u kunama biti veće, izraženije, a cijene u eurima će biti manjim fontom napisane", komentirao je Tomislav Kramarić, član Uprave Konzuma, za HRT.

Za vrijeme sniženja hrvatski će kupci imati četiri cijene - u kunama punu i sniženu cijenu te isto u eurima.

O zaokruživanju cijena
"Ni u jednom slučaju od danas pa do kraja cijelog procesa implementacije kupac neće biti oštećen konverzijom valute iz kune u euro", dodaje Kramarić.

I ugostitelji se slažu da će poslovanje s gostima i turistima biti znatno jednostavnije.

"Moći će vidjeti da je ta cijena bila euro i deset u šestom mjesecu, euro i deset u desetom mjesecu i euro i deset u trećem mjesecu sljedeće godine. Vidjet će da nije došlo do nekakve strašne eksplozije. Sad je enormno poskupjelo, nabava je otišla Bogu iza nogu", ističe Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Zbog toga će, kažu, cijene već sada rasti, dok ih trošak zamjene dviju valuta toliko ne zabrinjava.

S druge pak strane, veliki sustavi maloprodaje imat će velike troškove. "Procjena je da će cijeli proces sigurno koštati. To će, u eurima, biti sigurno više od milijun eura", kaže Kramarić.

Inače Ministarstvo gospodarstva u završnoj je fazi pripreme smjernica za zamjenu kune eurom koje će biti dostavljene svim gospodarstvenicima.

Euro se uvodi 1.1.2023.
Hrvatska će euro kao valutu uvesti 2023. godine, a goruće pitanje je kako će ta tranzicija izgledati. Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a Tihomir Mavriček kazao je nedavno za HRT da je cilj uvesti euro 1.1.2023. godine, no konačnu odluku donosi Vijeće Europske Unije.

"Pripreme su već krenule, a jedna od mjera je praćenje da cijene značajno ne poskupe. Planira se da se minimalno šest mjeseci prije uvođenja dvojno iskazuju cijene, s tim da ćemo imati pripremni period od nekih tridesetak dana, kada će se svi poslovni subjekti i trgovci pripremiti za dvojno iskazivanje cijena. To je fizički zahtjevan posao, treba sve otisnuti i staviti na proizvode i police", kaže i dodaje da će biti istaknut i konverzijski tečaj kako bi građani mogli provjeriti jesu li cijene točno izračunate.

Tihomir Mavriček ističe da će se fiksni tečaj odrediti netom prije odluke Vijeća EU o uvođenju eura.

"Kretat će se oko 7.53, no konačno će biti utvrđen u svibnju ili lipnju ove godine i vrijedit će od 1.1.2023. godine. Do 31.12.2022. vrijedit će komercijalni tečaj, kao što ga imamo i sada", objašnjava.

"Ne treba se bojati povećanja cijena"
Velik broj ljudi boji se povećanja cijena kod prelaska na euro, no Mavriček kaže da je praksa zemalja koje su već uvele euro pokazala da je zamjena nacionalne valute imala vrlo malen utjecaj na rast cijena, odnosno inflaciju.

"Zemlje koje su prve uvele euro imale su malen takozvani harmonizirani rast indeksa potrošačkih cijena, koji se kretao između 0.09 i 0.28 postotnog boda. Zemlje koje su kasnije uvele euro, imale su oko 0.3, a tako i mi očekujemo da neće biti značajan utjecaj na cijene, nekih 0.37 postotnih poena, s tim da su najveći utjecaj imale uslužne djelatnosti i nešto manji broj proizvoda koji se često koriste, poput peciva i novina", kaže Mavriček.

Nakon uvođenja eura u Sloveniji su poskupjeli prijevoz, cijene u restoranima i frizerskim salonima, dok su u Slovačkoj rasle cijene hrane i građevinskih radova.

"Istraživanja su pokazala da se uglavnom radi o proizvodima koji nemaju utjecaja na ljude s nižim primanjima, nego na one s višim, poput usluga smještaja, restorana, sportskih usluga", to su obično usluge koje koriste ljudi s višim primanjima, objašnjava Mavriček.

Dvojno plaćanje samo dva tjedna nakon uvođenja eura
Dvojno plaćanje s kunama i eurima bit će omogućeno samo dva tjedna nakon uvođenja eura, odnosno do 15. siječnja 2023. godine.

"To je jedan od mehanizama kako će ljudi lakše zamijeniti kune koje su im preostale u džepovima, s tim da je obveza trgovaca vraćanje novca u eurima. Naravno, nije to bezuvjetno, već kada bude postojala ta mogućnost. Sigurno će biti trgovina ili kafića koji neće moći uzvratiti u eurima, već u kunama. Nakon tog perioda od dva tjedna svi povrati i plaćanja će biti isključivo u eurima", kaže Mavriček i dodaje da period od dva tjedna nije prekratak, jer se na primjerima svih zemalja koje su uvele euro taj period pokazao kao optimalan rok za zamjenu valuta.

"Mi već možemo puno ranije polagati kune koje imamo kod kuće na naše račune, kako bi se automatizmom s 1.1. konvertirale u eure. To je jedan od načina. Također, šest mjeseci nakon uvođenja će postojati besplatna konverzija kuna za eure u bankama, Fini i pošti, a nakon tih šest mjeseci banke će moći naplatiti naknadu", objašnjava.

Kunske kovanice promijeniti u tri godine, novčanice će se moći uvijek
Svi kunski računi otvoreni u bankama će tako biti pretvoreni u europske račune, a Mavriček ističe da je bitno napomenuti periode u kojima će biti moguće zamijeniti gotov novac.

"Kovanice će se mijenjati svega tri godine, za razliku od novčanica, koje će se mijenjati neograničeno. Prvih godinu dana moći će se zamijeniti u bankama, Fini i pošti, a nakon toga isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci bez naknade", kaže i napominje da banke nisu dužne primiti više od sto novčanica i sto komada kovanica u jednoj transakciji.

Što se tiče štednji i kredita, oni će se također automatizmom konvertirati u eure, a nakon 1.1.2023. plaće i mirovine također će sjedati u eurima.

Hrvatska narodna banka pripremila je i poseban trezor u koji će skladištiti i čuvati sav prikupljeni novac do uništenja.

"Za kovani novac pripremamo suradnju s Ministarstvom obrane RH, gdje ćemo koristiti njihove prostorije kako bismo smjestili kovani novac, a novčanice će se nalaziti na sigurnijem mjestu - u trezorima, koji su već izgrađeni", kaže Mavriček i dodaje da su u tijeku sve pripremne aktivnosti kako bi se građanima olakšao prijelaz na euro, a izrađen je i nacionalni program te je ustrojeno šest koordinacijskih odbora koji se brinu da sve pripreme teku što lakše.

"Opsežne pripreme su u tijeku, strahovito puno posla je pred nama, ali imamo dovoljno vremena da to završimo", zaključuje Mavriček.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk