Održivi turizam podrazumijeva dugoročno planiranje

Sve se više područja i regija diljem svijeta bavi turizmom, što izrazito utječe na prirodne resurse, potrošačke navike, zagađenje i društvene sustave. Potreba za održivim i odgovornim planiranjem i očuvanjem ključna je kako bi ta industrija opstala, piše Zelena zona.

Putovanja i turizam u 2013. činili su oko 9,5 posto ukupnoga globalnog BDP-a (uključujući i industrije poput ugostiteljstva i čišćenja), a putovanja i turistička industrija stvaraju oko 10 posto radnih mjesta u svijetu (izravno i neizravno).

Godine 2012. zabilježeno je više od milijardu međunarodnih turista, što je porast od 4000 posto u odnosu na 25 milijuna ljudi koji su putovali u inozemstvo 1950. Očekuje se da će ta brojka do 2030. porasti na 1,8 milijardi.

S takvim rastom dolaze i negativne posljedice i prijetnje za okoliš. Osim potrošnje prirodnih resursa, poput vode i energije, prisutan je i utjecaj na operativne troškove poput grijanja, hlađenja, navodnjavanja, hrane i pića.

Zato turizam, kao jedan od najvećih gospodarskih sektora u svijetu, treba promicati zaštitu okoliša, održiv rast i borbu protiv klimatskih promjena uz učinkovitu uporabu energije.

Održivi turizam vodi računa o trenutačnom i budućem utjecaju na okoliš, gospodarstvo i društvo uzimajući u obzir posjetitelje, industriju, okoliš i lokalne zajednice.

Održivi turizam trebao bi optimalno iskorištavati prirodne izvore koji su ključni element turističkog razvoja, održavanje glavnih ekoloških procesa i pomagati očuvanju prirodnog nasljeđa i bioraznolikosti. Trebao bi i poštovati društveno-kulturološku autentičnost lokalne zajednice, očuvati njezino kulturološko nasljeđe i tradicionalne vrijednosti i pridonijeti među-kulturnom razumijevanju i toleranciji.

Uz to, trebao bi i osigurati dugoročne primjenjive gospodarske mjere koje će donijeti društveno-ekonomsku dobrobit svim sudionicima koje su ravnomjerno podijeljeni, uključujući mogućnost zapošljavanja i zarade te socijalnih usluga, što bi pridonijelo smanjivanju siromaštva.

I svaki turist može pridonijeti održivosti i očuvanju okoliša. Primjerice, ponese li platnenu vrećicu prilikom odlaska u kupnju, neće pridonositi dodatnom zagađenju okoliša plastičnim vrećicama. Prosječni gost u hotelu potroši 300 litara vode na dan, u luksuznim hotelima čak do 1800 litara. Uštede vode mogu se postići kraćim tuširanjem.

Potrošnja energije može se smanjiti jednostavnim iskopčavanjem punjača za mobitel i gašenjem svjetla. Također, turist koji razmišlja o održivosti neće kupovati i jesti ugrožene vrste (juhu od kornjačinih jaja, torbice od krokodilske kože). Poduprijet će lokalno gospodarstvo – kupnjom lokalno izrađenih suvenira, posjećivanjem lokalnih restorana. Izabrat će vožnju javnim prijevozom. Ako se već mora koristiti automobilom, iznajmit će ga te izabrati hibridno ili električno vozilo.

Održivi turizam podrazumijeva dugoročno planiranje (10, 20 ili više godina), a promjene koje donosi najčešće su kumulativne, postupne i nepromjenjive. Gospodarski, društveni i ekološki aspekti održivog razvoja moraju uzeti u obzir interese svih uključenih, što znači lokalno stanovništvo, zajednicu, posjetitelje, industriju i upravu.