Oprečna stajališta o outsourcingu u javnom sektoru

Današnja konferencija o modelima učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru, potvrdila je oprečne stavove poslodavaca, sindikata i Vlade o outsourcingu odnosno izdvajanju pratećih djelatnosti u javnom sektoru.

Ta je mogućnost otvorena i njoj Vlada intenzivno razmišlja, uz privremeni izuzetak zdravstva, potvrdila je na konferenciji potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Ona smatra da je prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod novog, čitaj privatnog, poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova. Naglašava da bi takvi radnici prelaskom kod novog poslodavca očuvali radna mjesta i prava iz radnog odnosa. Podsjeća da smjernice Europske unije omogućuju zaštitu njihovih prava u razdoblju od jedna do pet godina.

Vlada, odnosno državni proračun, pritom ostvaruje uštede na materijalnim izdacima između 10 i 30 posto u odnosu na današnje, a to bi na godišnjoj razini bilo približno 700 milijuna kuna, kaže Opačić.

Dodaje da pored outsourcinga, još uvijek nisu odbačene druge dvije opcije - poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora i osnivanje "spin-off entiteta" to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene gospodarske cjeline.

Prema Vladinom planu, odluka o izboru modela očekuje se u svibnju ili lipnju.

Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović podsjeća da se za neosnovne djelatnosti u javnom sektoru izdvaja 3,4 milijarde kuna godišnje. Ako samo dio uštede od 700 milijuna kuna uložimo u povećanje kvalitete obrazovanja i znanosti, dugoročne prednosti outsourcinga su ogromne, dodaje.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša pak smatra da je Vlada već donijela političku odluku o outsourcingu, ali kaže kako nije siguran da je to ispravan smjer. "Isticanje privatnog sektora kao nečeg što je najefikasnije samo po sebi nije prihvatljivo", kaže Pleša.

Čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić puno je oštriji. On smatra da je na djelu "đavolski savez Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Vlade", koji je izravno usmjeren protiv interesa radnika. Stipić drži kako bi outcourcing donio smanjenje cijene rada, a potom otpuštanja te da sindikati na temelju vlastitih iskustava ne mogu vjerovati ni Vladi ni poslodavcima.

S druge strane, predsjednica Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti (HUP) Ines Vodanić ističe da bi članice Koordinacije u slučaju preuzimanja zaposlenika javnog sektora, to učinile uz poštovanje njihovim prava u razdoblju od jedne do pet godina.

Prema danas predstavljenoj studiji o troškovima pratećih djelatnosti u institucijama javnog sektora, usluge među kojima su čišćenje, održavanje, pranje i peglanje, kuhanje, prijevoz i zaštita, opterećuju državni proračun s 3,4 milijarde kuna godišnje (bez režijskih troškova) i zapošljavaju 26.500 ljudi.

Najveći trošak od 995 milijuna kuna odnosi se na pripremu hrane i pića, 975 milijuna kuna godišnje košta održavanje, a 950 milijuna kuna čišćenje. Troškovi prijevoza dosežu 280 milijuna kuna, pranja i peglanja 116 milijuna kuna, a zaštite 122 milijuna kuna.