Poduzetnički portal · Članak
01 Ruj 2016
Otkriveno kako je Apple skrivao enormnu dobit: skandalozni porezni aranžman težak 13 milijardi eura
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: JL
Irska će, kako je objavljeno u utorak, po nalogu Europske komisije od Applea morati naplatiti 13 milijardi eura (plus kamate) poreznog duga. No, otvara se mogućnost da i druge članice EU naplate dio poreza od Applea ukoliko misle da sada imaju za to temelja, a ako se na to odluče, smanjit će se iznos koji otpada na Irsku.
Evo o čemu se tu radi, prema priopćenju objavljenom na stranicama Europske komisije.
Temeljita istraga koju je u lipnju 2014. godine pokrenula Europska komisija zaključila je da su dva irska porezna akta Appleu „značajno i umjetno snizila porez koji je ta kompanija plaćala u Irskoj od 1991. godine“. Takav posebni tretman je zapravo kršenje EU pravila o državnim potporama i stoga je nezakonit jer je Apple dobio značajnu prednost pred drugim kompanijama, prenosi Jutarnji.
Važan je, međutim, i sljedeći zaključak Europske komisije:
„Zapravo, porezni tretman koji je Irska dala Appleu omogućio je toj kompaniji da izbjegne poreze na skoro svu dobit koju je generirao prodajom proizvoda na jedinstvenom europskom tržištu. To je posljedica odluke Applea da svu prodaju bilježi u Irskoj umjesto u zemljama gdje su proizvodi prodavani“.
Napominje se kako takav način prijave prihoda od prodaje nije u djelokrugu europskog tijela koje nadzire državne potpore, koje je provelo ovu istragu, te se stoga članicama EU poručuje: ukoliko će neke od njih tražiti da Apple plati više poreza na dobit prema njihovim nacionalnim poreznim pravilima, to će smanjiti iznos koji mora prikupiti Irska.
Tumači se da bi se članice na to mogle odlučiti zahvaljujući informacijama koje je otkrila Komisija, ako smatraju da su Appleov „komercijalni rizik, prodaja i druge aktivnosti trebale biti prijavljene pod njihovom jurisdikcijom“. Porezni dug bi se u tom slučaju smanjio u Irskoj, kao i ukoliko američke vlasti zatraže od Applea da dvije irske kompanije uplate veće iznose za financiranje istraživanja i razvoja američkom Apple Inc.
Nezakonita državna potpora Appleu koja doseže čak 13 milijardi eura plus kamate pritom je, kažu, samo dio neplaćenog poreza. Komisija, naime, može tražiti povrat potpora samo za 10-godišnje razdoblje prije prvog svog zahtjeva za poreznim informacijama, što je zatražila 2013. godine. Ukratko, porezni dug je daleko, daleko veći.
Obrazloženje nastanka duga je sljedeće: Dva akta su omogućila kompanijama iz američke Apple grupe – Apple Sales International i Apple Operations Europe, registriranima u Irskoj – oporezivu dobit koja nije odgovarala ekonomskoj realnosti. Skoro sav profit od prodaje koji su prijavile te dvije kompanije je interno bio pripisivan tzv. glavnom uredu (ili uredima), a Komisija je utvrdila da su oni postojali samo na papiru i nisu mogli generirati profit.
U svakom slučaju, prema posebnim odredbama irskog poreznog zakona (koje danas više nisu na snazi, ukinute su prošle godine), Apple godinama nije plaćao porez na dobit pripisanu tim 'glavnim uredima' ni u jednoj zemlji.
Prema postignutom dogovoru s Ircima, samo je Apple Sales International plaćao porez, a i on je k tome pao s 1% u 2003. na 0,005% u 2014. godini, objašnjava Komisija.
Apple Sales International kupuje Appleove proizvode od proizvođača opreme u svijetu i prodaje ih u Europi (kao i na Bliskom istoku, Africi i Indiji). Apple je tako postavio svoje prodajne operacije u Europi da su kupci prema ugovoru kupovali proizvode od Apple Sales International u Irskoj, a ne tamo gdje se fizički prodavalo. Tako je Apple bilježio svu prodaju i dobit od nje izravno u Irskoj.
Irci su pak omogućili da se veći dio te dobiti alocira 'glavnom uredu' unutar Apple Sales International (i na to nije plaćen porez uopće), a on nije bio registriran ni u jednoj zemlji i nije imao niti zaposlenika; njegova se aktivnost svodila na povremene sastanke uprave. Samo manji dio dobiti bio je alociran irskoj kompaniji i bio je podložan porezu u Irskoj.
Tako je, primjerice, 2011. godine Apple Sales International imao dobit od 22 milijarde dolara ili oko 16 milijardi eura, ali samo je 50 milijuna eura bilo smatrano oporezivim u Irskoj. Dakle, 15,95 milijardi eura dobiti bilo je bez poreza.
„Kao rezultat, Apple Sales International je platio manje od 10 milijuna dolara korporativnog poreza u Irskoj u 2011. godini, što je efektivna stopa od 0,05% na njegovu godišnju dobit“, objavila je Komisija. Kasnijih je godina prijavljena dobit rasla ali onaj njen dio koji je smatran oporezivim u Irskoj nije. Tako je efektivna porezna stopa spala na samo 0,005% u 2014. godini.
Apple Sales International i Apple Operations Europe, kompanije sa sjedištem u Irskoj i u potpunom vlasništvu Apple Inc iz SAD-a, imaju pravo prodavati i proizvoditi Appleove proizvode izvan Sjeverne i Južne Amerike po tzv. sporazumu o dijeljenu troškova s Apple Inc. Po sporazumu, te dvije irske kompanije su imale obvezu svake godine uplatiti američkom Appleu određeni iznos na ime troškova istraživanja i razvoja koji se obavljao u SAD-u. Te su uplate u 2011. godini dosegle čak 2 milijarde dolara, a značajno su smanjene 2014. godine. Većinu je plaćao Apple Sales International, a u pitanju je skoro polovica svih troškova istraživanja Apple grupe u SAD-u za razvoj intelektualnih prava u svijetu. Naravno, za iznos tih troškova je u Irskoj svake godine smanjivana dobit Apple Sales International i Apple Operations Europe.
U Europskoj komisiju ističu kako odluka koju su donijeli nije kazna za kompaniju već stvar principa kako bi se ispravilse nepravilnosti do kojih je došlo na tržištu.Irska treba objema kompanijama pripisati dobit od prodaje koji je ranije indirektno bio alociran na 'glavni ured' Apple Sales International i Apple Operations Europe, te primijeniti „normalni korporativni porez Irske na realocirane dobiti“.
Irska ima mogućnost žalbe na odluku o vraćanju nelegalnih potpora, ali ipak prije toga mora vratiti zatraženi iznos. Može ga, doduše, staviti na poseban račun gdje će čekati do okončanja procedure, piše Jutarnji.
Komentari članka
Vezani članci
Osječka Orqa predstavlja napredni AI dron
16.06.2026.Napredna računalna jedinica autopilota omogućuje ovom sustavu autonomno djelovanje uz pomoć računalnog vida
‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’
08.06.2026.Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.
Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu
08.06.2026.Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju
Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme
07.06.2026.Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura
Suvereni cloud moguć je samo ako ste Kinez ili Amerikanac
01.06.2026.Nije moguće upravljati potpuno suverenim cloudom izvan Kine ili SAD-a, smatra Douglas Toombs, potpredsjednik analitičara u Gartneru
Tag cloud
- 2868 članka imaju tag turizam
- 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2715 članka imaju tag hrvatska
- 1814 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 1578 članka imaju tag poljoprivreda
- 2006 članka imaju tag financije
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1347 članka imaju tag industrija
- 1254 članka imaju tag investicije
- 1083 članka imaju tag zapošljavanje
- 1084 članka imaju tag menadžment
- 698 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 872 članka imaju tag poduzetništvo
- 692 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 363 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 558 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 521 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 454 članka imaju tag start up
- 539 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 531 članka imaju tag obrazovanje
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 418 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
