Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2016

Ova ratarska kultura višestruko je isplativija od tradicionalnih žitarica

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Lidija ANIČIĆ  

Ova ratarska kultura višestruko je isplativija od tradicionalnih žitarica

Vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički je rok za sadnju batata

MARJANČACI/KITIŠANCI – Sve uočljivije promjene klime, prehrambenih navika, načina života i ćudljivog tržišta, nužno zahtijevaju i promjene u načinu života i proizvodnje hrane. Nažalost, premda sve te mijene idu velikom brzinom, teško se oteti dojmu da im se ovaj drugi segment presporo i nedovoljno prilagođava te da se na domaćim oranicama rijetko sreću nove ratarske kulture koje su dokazano traženije i profitabilnije od tradicionalnih žitarica, ali za koje se domaći proizvođači rijetko odlučuju.
Poznatiji kao “slatki krumpir”

Jedan od hrabrijih i odvažnijih uzgajivača koji je stare navike odlučio zamijeniti kulturom koja se traži na tržištu i 28-osmogodišnji je Josip Kokić iz Marjančaca, koji je kućni budžet za svoju četveročlanu obitelj odlučio podebljati – sadnjom batata!

Riječ je o biljci koja je za domaće pojmove još uvijek prava enigma, iako je zapravo riječ o kulturi koja je mnogostruko iskoristiva i koja bi se zbog svojih svojstava trebala nalaziti mnogo više na našim stolovima, a zbog profita koji je moguće ostvariti njenim uzgojem i na domaćim oranicama. Poznatiji kao “slatki krumpir”, batat se najviše uzgaja u Kini, gdje se ostvaruje čak 80 posto njegove svjetske proizvodnje. Ova visokoenegetska kultura s mnogo škroba, a malo šećera, iznimno zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima poput kalija, kalcija, magnezija i željeza, te vitamina A, B, C, E, opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima, a jedna od najvećih vrijednosti mu je velika količina beta-karotena. Vrlo često konzumiraju ga dijabetičari kojima je batat izvrsna zamjena za krumpir, a zbog slatkastog okusa obožavaju ga i mala djeca.

Kako je vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički rok za sadnju batata, u ovaj veliki posao krenuo je i Josip Kokić zajedno s rodbinom i prijateljima. Na pripremljenih dva hektara oranice u Marjančacima, koje mu je iznajmio brat Miroslav, Josip je ovih dana posadio 40.000 sadnica narančastog, bijelog i ljubičastog batata, za kojeg je sadnice nabavio od jedne zagrebačke tvrtke koja se ugovorno obvezala s njim kontrolirati tijek uzgoja, te nakon toga otkupiti sve proizvedene količine po sada već poznatoj cijeni od četiri kune za kilogram.
Nema prirodnih štetnika

- U ovom poslu računica je vrlo jednostavna i čista. Za jedan hektar potrebno je 20.000 sadnica batata koje s PDV-om koštaju 2,15 kuna. Uz foliju i sustav navodnjavanja te nadničare koji su mi potrebni za ovaj posao, ulaganje u hektar površine stajat će me oko 50.000 kuna. S obzirom na to da prinosi batata iznose oko tri do pet kilograma po sadnici, na dva hektara očekujem oko 60 tona prinosa, odnosno 240.000 kuna - računa Josip, koji bi nakon svega 90 dana vegetacije ove biljke “na čisto” trebao imati oko 140.000 kuna, što je i bez poticaja višestruko isplativija proizvodnja od žitarica.

Premda je riječ o zahtjevnoj investiciji, Josip je vrlo inventivan te je zajedno s puncem napravio i vlastiti stroj za postavljanje folija i gredica, što mu je znatno olakšalo i ubrzalo posao, a uskoro kreće i u realizaciju izrade vlastitog stroja za vađenje batata. Poslovni planovi poduzetnog Josipa idu i korak dalje, jer on ne planira samo prodavati batat kao poluproizvod, nego od njega proizvoditi i sokove pomiješane s jabukom, mrkvom i ciklom, i kao ekološki proizvod plasirati ih na tržište (s obzirom na to da batat ne treba niti tretirati, jer nema prirodnih štetnika).

- Godinama pomažem bratu u poljoprivredi i znam za probleme i neizvjesnost koji su neizostavno vezani uz tradicionalne kulture, i zato sam uvjeren da batat i druge nove, slične kulture koje se tek probijaju na naše tržište, definitivno imaju budućnost - poručuje mladi uzgajivač, čiji će primjer i dobra iskustva u bližoj budućnosti zasigurno slijediti i još nekolicina budućih uzgajivača koji budno prate svaki njegov korak na oranici pod batatom.

Čips “Made in Valpovo”

Za pokretanje ove velike priče s batatom, kojeg želi prošiti na što veće površine i od Valpovštine stvoriti brend za proizvodnju batata, kao što je Međimurje sinonim za proizvodnju krumpira, najzaslužnija je valpovačka poduzetnica Jelica Štrok, koja se danas sprema krenuti u sadnju batata i na svojoj oranici u Kitišancima. Batat sadi već petu godinu zaredom, kaže da zbog takve svoje odluke nikada nije požalila i neprestano širi i povećava površine na kojima ga uzgaja. Njena je vizija da bi se povećavanjem površina pod batatom u Valpovštini, ali i šire, stvorili svi potrebni preduvjeti da se u budućnosti krene i u pregovore s današnjim velikim domaćim proizvođačima čipsa od krumpira, kako bi otkupili domaći batat i od njega proizvodili čips “Made in Valpovo!”

Planira proizvoditi i sokove pomiješane s jabukom, mrkvom i ciklom kao ekološki proizvod


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk