Ovaj sektor u Hrvatskoj ima čak četvrtinu više zaposlenih nego lani: Za to su zaslužne tri tvrtke

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica imala je četvrtinu (25,2 posto) više zaposlenih u prva dva mjeseca ove godine nego u istom razdoblju lani. Nije to sektor s velikim brojem radnika, oko jedan posto njih u industrijskoj proizvodnji, ali tisuće novih zaposlenih u tom sektoru svakako upućuju na trend njegova širenja. Prema upućenima u aktualna kretanja, za to su najviše zaslužne tri tvrtke: Rimac Automobili, AD Plastik i Đuro Đaković.

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o industriji upućuju na solidan rast zaposlenosti u još nekim sektorima, poput proizvodnje električne opreme (12,1 posto) i računala, elektroničkih i optičkih proizvoda (10,9 posto). Međutim, ima i onih koji smanjuju radnu snagu, a predvode brodogradnja s padom od 17,6 posto te koks i rafinirani naftni proizvodi 7,1 posto. U konačnici, zaposlenost u industriji u prva dva mjeseca je stagnirala, povećana je tek 0,1 posto. Istodobno je obim proizvodnje smanjen 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pod pritiskom negativnih utjecaja iz vanjskog okruženja, ali to se ipak nije odrazilo na zaposlenost.

Poslodavci optimistični
Kako se očekuje da će ekonomija ove godine rasti znatno sporije nego lani, oko 1,5 posto, u HNB-u smatraju da će se to neminovno odraziti i na tržište rada. Posljednje prognoze upućuju na to da će ukupna zaposlenost ove godine rasti 0,6 posto, a lani je stopa rasta iznosila 2,5 posto. Pri tome u središnjoj banci predviđaju "rastuću ulogu zapošljavanja umirovljenika i stranih radnika", što znači da će nezaposlenost padati sporijim intenzitetom nego što će rasti zaposlenost.

Poslodavci, čini se, malo su optimističniji. Pozivajući se na prve ovogodišnje podatke, koji govore da je ukupna zaposlenost rasla 0,7 posto, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predviđa da će potražnja za radnicima i dalje ostati na visokoj razini, da će zaposlenosti rasti dva posto. Stoga ujedno upućuje na potrebu većeg aktiviranja domaće neaktivnu populaciju, koje je još uvijek mnogo, kako bi se smanjila potreba za uvozom radne snage. Jer, zapošljavanje stranih radnika je skuplje i procesno dugotrajnije od zapošljavanja domaćih radnika.