Pad planiranog uroda mogao bi zbog mraza ponegdje biti i veći od 90 posto

Zbog snijega i iznimno hladnog vremena za ovo doba godine štete na koštuničavom voću, poput marelica, šljiva i bresaka bit će veće od 90 posto, rekao je za Hinu zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić, dodavši da će se točno stanje moći procijeniti za nekoliko dana.

"Štete će biti ogromne za neke vrste voća, pri čemu su najviše nastradale voćke koje su procvjetale", kaže i nada se da će se spasiti dio voćaka čiji se pupovi do oštrog pada temperature još nisu bili otvorili.

Marelice, breskve i šljive najviše su nastradale, a pad planiranog uroda mogao bi ponegdje biti i veći od 90 posto. Za par dana, ističe on, kada se temperature podignu, voćari će moći procijeniti prave razmjere štete na svojim kulturama.

Nešto je bolja situacija kod jabuka i krušaka, no to uz ostalo ovisi i o vrsti, odnosno sorti voća. U postotku veći dio tog voća - za razliku od ranih sorti marelica, bresaka i šljiva - još nije procvjetao i njihovi bi se urod mogao spasiti, navodi.

Mjere zaštite voćnjaka
"Sve ovisi i o mikrolokaciji, odnosno gdje su voćke posađene, a ponekad i stotinjak metara čini razliku u tome hoće li urod biti spašen ili uništen", kaže.

Podsjeća na mjere zaštite voćnjaka tijekom razdoblja velikog pada temperature. Prva je orošavanje zamrzavanjem cvjetova i pupova, tzv. antifrost sustav. To je, naglasio je, jako dobar sustav, no kod nas je prisutan tek u nekoliko voćnjaka. Problem s njim je što je prilično skup, a potrebno je imati na raspolaganju i dovoljnu količinu vode potrebnu za njegovu primjenu.

Drugi solidan sustav mehaničke zaštite od ovakvih naleta hladnoće, odnosno snijega, je sustav vjetrenjača tj. ventilatora koji miješaju hladni i topli zrak. 2Takvi sustavi mogu biti mobilni i fiksni, djeluju na principu dizanja temperature ispuhivanjem toplog zraka sa tri metra visine. Takvih sustava ima dosta po Europi, naročito u Italiji, no kod nas ih je vrlo malo, također zbog cijene", pojasnio je.

Treći, najjednostavniji sustav je također mehanički, a riječ je zagrijavanju zraka pomoću mobilnih grijača. Sustav se, kaže, priključi na traktor i vuče kroz voćnjak ispuhujući topli zrak pomoću ventilatora.

Police osiguranja aktivne tek od 10. travnja
"Ponekad je u kritično hladnim danima dovoljno podići temperaturu za samo jedan ili dva stupnjeva Celzijevih, tako da i taj sustav pomaže", istaknuo je dodavši da je bez modernih sustava zaštite današnja voćarska proizvodnja teško održiva.

Problem je i u tome što je danas tek 30-ak posto voćarskih površina osigurano. Voćari, odnosno poljoprivrednici, najčešće osiguravaju svoje usjeve uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, odnosno Mjere 17 ruralnog razvoja.

"To je dobar model u cijeloj Europi, no kod nas malo zapinje. Primjerice, za voće koje je ovih dana najviše nastradalo police osiguranja aktivne su tek od 10. travnja. Od resornog ministarstva tražili smo da se model malo doradi, da se ne bi događalo da štete nastanu prije nego što police budu aktivne", rekao je dodavši da je taj model trenutno bolji za ratarske kulture.

Osim od osiguravajućih kuća, voćari bi mogli nadoknaditi štetu ako jedinice lokalne samouprave proglase elementarnu nepogodu. No, tu je problem što je u fondu iz kojeg se nadoknađuje šteta redovito premalo novca, zaključuje Zorić.