Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2024

Pekari zarađuju pet puta više! Gule nas jer mogu

Izvor: danica.hr · Autor: Robert Mihaljević  

Pekari zarađuju pet puta više! Gule nas jer mogu

Pekarske tvrtke u Hrvatskoj ostvarile su lani rekordnu dobit, najvišu u povijesti poslovanja.

Ukupna neto dobit tvrtki iznosila je blizu 52 milijuna eura, što je čak pet puta više nego prethodne godine, otkriva u velikoj analizi Ja trgovac.

Istodobno, prosječna neto plaća svih zaposlenih u branši bila je 755 eura, a to je 11,5 posto više nego predlani. Ukupno je u pekarskoj i slastičarskoj industriji u Hrvatskoj bilo zaposleno blizu 14.800 ljudi, odnosno otprilike 150 više.

Prema prihodima, među top 10 najvećih pekarskih tvrtki su Mlinar Zagreb, Pan-pek Zagreb, Pekar Tomo Vinkovci, Pekar d.o.o. Vinkovci, Klara Zagreb, Robin Križevci, Bobis Split, Pekara Dubravica Zagreb, Don don Donja Zelina i Babić pekara Split.

Jeftinije brašno
Prema zaradi, najvišu neto dobit lani su imali Pekara Dubravica (3,7 milijuna eura), Bobis (3,66 milijuna), Don don (3,5), Mlinar (3,3) i Klara (2,7 milijuna eura).

Prodaja pekarskih i slastičarskih proizvoda u maloprodaji lani je iznosila oko 726 milijuna eura, što je otprilike 3 posto manje nego godinu ranije. No, kako je onda neto dobit bila pet puta veća nego predlani?

Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan. Lani je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, došlo do osjetnog pada cijena pšenice i brašna u Hrvatskoj. Prema podacima u lanjskom rujnu, cijena pšenice na godišnjoj je razini bila pala za trećinu, a brašna za gotovo 40 posto.

To znači da je pekarska industrija lani imala osjetno niže troškove sirovina nego predlani. No, maloprodajne cijene zbog toga nisu padale. I tu je sva mudrost činjenice da su pekari prošle godine zaradili pet puta više.

Gule nas
I još nešto: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ovih je dana otkrila kako su marže u trgovačkim lancima najviše upravo na pekarskim proizvodima – iznose više od 37 posto. Na koncu, isti podaci otkrivaju i kako su marže na pekarske proizvode lani bile nešto veće nego predlani.

Cijene pšenice i brašna, dakle, značajno padaju nakon velike krize i brutalnog rasta tijekom 2022. godine, a zarada pekarske industrije svejedno drastično raste. Predlani su, dakle, nemilosrdno dizali cijene kruha i peciva zbog rasta inputa, ali lani ih nisu spuštali unatoč padu cijena brašna i pšenice.


Komentari članka

Vezani članci

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Nova godina, nova poskupljenja: Skuplja struja, komunalna naknada raste i do 265 posto

02.01.2026.

S prvim danom nove godine stižu i veći iznosi na računima. Veći će nam biti računi za struju, a u brojnim gradovima poskupjela je i još jedna naknada.

Zašto je vino skupo? Odgovor leži na – policama supermarketa

27.12.2025.

Trgovački centri pretrpavaju police domaćim vinima, iako Hrvatska ne proizvodi dovoljno da popuni ni pola. Rezultat? Umjetno visoke cijene, slaba prodaja i tržište koje ignorira EU praksu, gdje svaka država uvozi barem pola asortimana.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke