Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lis 2015

Plaćanje duga na rate noćna je mora za vjerovnika

Izvor: liderpress.hr · Autor: Hrvoje Kačer  

Plaćanje duga na rate noćna je mora za vjerovnika

Prije nekoliko dana autor ovog teksta igrom je slučaja bio nazočan kad je jako uzrujana stranka na jednom od hrvatskih trgovačkih sudova potražila suca pred kojim je sklopila nagodbu prema kojoj se protivna strana obvezala dug platiti u 36 jednakih mjesečnih obroka.

Direktor tvrtke N. N. odlučio je sklopiti sudsku nagodbu s dužnikom da izbjegne dugogodišnje povlačenje po sudovima i posebno kako ne bi barem tri godine čekao odluku žalbenog suda, a uvijek će se netko žaliti, posebno onaj koji duguje i želi što više odgoditi plaćanje. Sve je teklo brzo i učinkovito i činilo se dobrim rješenjem, no ipak se pretvorilo u noćnu moru.

Pravomoćno na pravomoćno?!

Na temelju sudske nagodbe (uzgred rečeno, ta je nagodba uvijek jednaka pravomoćnoj sudskoj odluci) tuženik se obvezao, a tužitelj na to pristao, platiti određeni iznos u 36 jednakih mjesečnih rata, počevši od prvog dana u mjesecu nakon sklapanja sudske nagodbe. Osoba ovlaštena za zastupanje tužitelja nakon isteka roka za plaćanje prvog obroka, koji druga strana nije platila, zatražila je da sud na sudsku nagodbu stavi potvrdu ovršnosti, što je sud i učinio podučivši je prije toga da je riječ o potvrdi – klauzuli pravomoćnosti i ovršnosti. Iako nije posve jasno čemu služi potvrda pravomoćnosti na sudsku nagodbu koju karakterizira upravo to da je pravomoćna i jednaka pravomoćnoj sudskoj presudi, stranka u vezi s tim nije pravila problem te je ishodila klauzulu i pravomoćnosti i ovršnosti. Predala je odgovarajući zahtjev onomu tko je mjerodavan za ovrhu novčanih tražbina (Fina) i uspjela naplatiti prvi obrok. Iako je prošlo mjesec dana, dužnik nije dobrovoljno platio dospjelu ratu niti je Fina provela prisilnu ovrhu. Dužnik je otišao u Finu da vidi što se događa.

Tko će sve to platiti

Evo koji je bio odgovor iz Fine: 'Svaki mjesec morate pričekati da prođe dan plaćanja prema sudskoj nagodbi (prvi u mjesecu) i ako dužnik sam ne plati, trebate otići na sud i ishoditi ondje potvrdu – klauzulu i pravomoćnosti i ovršnosti, nakon toga donijeti nama sudsku nagodbu s tim potvrdama i mi ćemo nakon toga ovršiti dužnika za taj mjesec, naravno s troškovima ovrhe. Nakon toga sve to treba ponoviti još 34 puta, dakle onoliko puta koliko obroka još treba naplatiti.'

Sudac taj odgovor nije htio komentirati, samo je rekao stranci da bude strpljiva. Za razliku od suca mi komentirati možemo. Zar je normalno da ovaj vjerovnik svakog mjeseca dolazi na sud i troši svoje i tuđe vrijeme, da 35 puta ponavlja potpuno isto za istu stvar? Posebno ako živi i radi u mjestu u kojem nema trgovačkog suda pa mora putovati do najbližeg ili plaćati odvjetnika da to za njega čini? Što je s troškovima ishođenja isprava i same ovrhe, a što sa slučajem kada neki novi vjerovnik u međuvremenu 'uskoči' s ovrhom. Naime, nakon što se provede jedna mjesečna ovrha, 'prostor' je potpuno slobodan za nove ovrhovoditelje jer sljedeći obrok još nije dospio. Tako se otvara mogućnost da 'naš' vjerovnik sljedeći mjesec ostane bez lipe otplate jer će račun blokirati drugi vjerovnik.

Rješenje s naputkom

Treba reći da bi se posve isto dogodilo i da je vjerovnik svoj dug odlučio naplatiti sudskim postupkom, a ne nagodbom. Istina, sudski bi proces trajao znatno dulje, ali i tada bi vjerovnik unatoč pravomoćnoj presudi koja mu je u ruci morao ishoditi potvrdu o pravomoćnosti i zatražiti ovrhu. Možda bi u tom slučaju prošao bolje jer bi u samo jednom pokušaju mogao naplatiti cijelu svotu, ovako se nagodio da se plaća na rate i svaki mjesec vadi uvijek iste papire i strepi hoće li ratu uspjeti naplatiti.

Naravno da to rješenje, makar i zakonito, nije normalno, nije poslovno i svakako se mora promijeniti nabolje, i to odmah. Pritom je bitno što promjena ne znači nikakve troškove, sve se može riješiti jednostavnim naputkom resornog ministarstva, nije potrebno ni donošenje nekog pravilnika. Iako se sada radi o tehničkoj vladi, ni pravilnik koji bi se time bavio nije izvan ovlasti tehničke vlade. A korist bi bila velika.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk