Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lis 2015

Plaćanje duga na rate noćna je mora za vjerovnika

Izvor: liderpress.hr · Autor: Hrvoje Kačer  

Plaćanje duga na rate noćna je mora za vjerovnika

Prije nekoliko dana autor ovog teksta igrom je slučaja bio nazočan kad je jako uzrujana stranka na jednom od hrvatskih trgovačkih sudova potražila suca pred kojim je sklopila nagodbu prema kojoj se protivna strana obvezala dug platiti u 36 jednakih mjesečnih obroka.

Direktor tvrtke N. N. odlučio je sklopiti sudsku nagodbu s dužnikom da izbjegne dugogodišnje povlačenje po sudovima i posebno kako ne bi barem tri godine čekao odluku žalbenog suda, a uvijek će se netko žaliti, posebno onaj koji duguje i želi što više odgoditi plaćanje. Sve je teklo brzo i učinkovito i činilo se dobrim rješenjem, no ipak se pretvorilo u noćnu moru.

Pravomoćno na pravomoćno?!

Na temelju sudske nagodbe (uzgred rečeno, ta je nagodba uvijek jednaka pravomoćnoj sudskoj odluci) tuženik se obvezao, a tužitelj na to pristao, platiti određeni iznos u 36 jednakih mjesečnih rata, počevši od prvog dana u mjesecu nakon sklapanja sudske nagodbe. Osoba ovlaštena za zastupanje tužitelja nakon isteka roka za plaćanje prvog obroka, koji druga strana nije platila, zatražila je da sud na sudsku nagodbu stavi potvrdu ovršnosti, što je sud i učinio podučivši je prije toga da je riječ o potvrdi – klauzuli pravomoćnosti i ovršnosti. Iako nije posve jasno čemu služi potvrda pravomoćnosti na sudsku nagodbu koju karakterizira upravo to da je pravomoćna i jednaka pravomoćnoj sudskoj presudi, stranka u vezi s tim nije pravila problem te je ishodila klauzulu i pravomoćnosti i ovršnosti. Predala je odgovarajući zahtjev onomu tko je mjerodavan za ovrhu novčanih tražbina (Fina) i uspjela naplatiti prvi obrok. Iako je prošlo mjesec dana, dužnik nije dobrovoljno platio dospjelu ratu niti je Fina provela prisilnu ovrhu. Dužnik je otišao u Finu da vidi što se događa.

Tko će sve to platiti

Evo koji je bio odgovor iz Fine: 'Svaki mjesec morate pričekati da prođe dan plaćanja prema sudskoj nagodbi (prvi u mjesecu) i ako dužnik sam ne plati, trebate otići na sud i ishoditi ondje potvrdu – klauzulu i pravomoćnosti i ovršnosti, nakon toga donijeti nama sudsku nagodbu s tim potvrdama i mi ćemo nakon toga ovršiti dužnika za taj mjesec, naravno s troškovima ovrhe. Nakon toga sve to treba ponoviti još 34 puta, dakle onoliko puta koliko obroka još treba naplatiti.'

Sudac taj odgovor nije htio komentirati, samo je rekao stranci da bude strpljiva. Za razliku od suca mi komentirati možemo. Zar je normalno da ovaj vjerovnik svakog mjeseca dolazi na sud i troši svoje i tuđe vrijeme, da 35 puta ponavlja potpuno isto za istu stvar? Posebno ako živi i radi u mjestu u kojem nema trgovačkog suda pa mora putovati do najbližeg ili plaćati odvjetnika da to za njega čini? Što je s troškovima ishođenja isprava i same ovrhe, a što sa slučajem kada neki novi vjerovnik u međuvremenu 'uskoči' s ovrhom. Naime, nakon što se provede jedna mjesečna ovrha, 'prostor' je potpuno slobodan za nove ovrhovoditelje jer sljedeći obrok još nije dospio. Tako se otvara mogućnost da 'naš' vjerovnik sljedeći mjesec ostane bez lipe otplate jer će račun blokirati drugi vjerovnik.

Rješenje s naputkom

Treba reći da bi se posve isto dogodilo i da je vjerovnik svoj dug odlučio naplatiti sudskim postupkom, a ne nagodbom. Istina, sudski bi proces trajao znatno dulje, ali i tada bi vjerovnik unatoč pravomoćnoj presudi koja mu je u ruci morao ishoditi potvrdu o pravomoćnosti i zatražiti ovrhu. Možda bi u tom slučaju prošao bolje jer bi u samo jednom pokušaju mogao naplatiti cijelu svotu, ovako se nagodio da se plaća na rate i svaki mjesec vadi uvijek iste papire i strepi hoće li ratu uspjeti naplatiti.

Naravno da to rješenje, makar i zakonito, nije normalno, nije poslovno i svakako se mora promijeniti nabolje, i to odmah. Pritom je bitno što promjena ne znači nikakve troškove, sve se može riješiti jednostavnim naputkom resornog ministarstva, nije potrebno ni donošenje nekog pravilnika. Iako se sada radi o tehničkoj vladi, ni pravilnik koji bi se time bavio nije izvan ovlasti tehničke vlade. A korist bi bila velika.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

JAVNI POZIV: Potpore za razvoj poduzetništva Grada Osijeka

13.04.2026.

Grad Osijek objavio je Javni poziv za dodjelu potpora iz Općeg programa razvoja poduzetništva za 2026. godinu (POT-OS-2026). Poziv je namijenjen poduzetnicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz dostupne gradske potpore.

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Marković Vukadin o turističkoj sezoni usred krize: Možda će nam i svanuti

07.04.2026.

Gost u središnjem Dnevniku HRT-a bila je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam. Komentirala je trenutačno stanje predsezone te kakva su daljnja očekivanja s obzirom na promijenjene energetske i geopolitičke okolnosti.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke