Pliva: Tevin oslonac u ovome dijelu svijeta bori se sa sve nižim cijenama

Što farmaceutska industrija može značiti za gospodarstvo neke zemlje posljednjih godina, odlično pokazuje primjer Novo Nordiska. Danski farmaceut tvorac je Ozempica, lijeka prije svega namijenjenog oboljelima od dijabetesa, kojima pomaže u kontroli razine šećera u krvi. Lijek to čini smanjujući apetit, zato je vrlo brzo prepoznat kao odlično sredstvo za mršavljenje. Zbog razmjera pretilosti u zapadnim državama za Ozempicom je zavladala globalna jagma koja je katapultirala prihode, ali i burzovnu vrijednost Novo Nordiska. U jednom trenutku dolarska tržišna kapitalizacija te tvrtke iznosila je 600 milijardi dolara, i to dok je cijelo dansko gospodarstvo vrijedilo 400 milijardi dolara.

Domaći proizvođači lijekova ne mogu se pohvaliti konkretnim podatkom koliko vrijede na burzi jer je Hrvatska jedna od rijetkih država u bližoj (a i daljoj) okolici bez ijedne farmaceutske kompanije s uvrštenim dionicama. No to ne znači da taj dio gospodarstva nije važan. Finini podaci pokazuju da je domaća farmaceutska industrija prošle godine uprihodila 1,3 milijarde eura, 11 posto više nego godinu prije. Od toga su izvozni prihodi dosegnuli nešto više od 936 milijuna eura, što je malo slabiji rezultat od 1,04 milijarde eura vrijednog izvoza u 2022. Već ti podaci jasno pokazuju da je hrvatska farmaceutska industrija izvozni generator. Što se tiče profita, tu je lanjski rezultat već mnogo lošiji: ostvarenih 151 milijun eura za petinu je manji nego godinu prije.

Tvorac najvećeg uspjeha industrije
Uz PharmaS, riječki JGL, koprivnički Belupo, Hospiru u Pfizerovu vlasništvu te Generu domaći farmaceutski sektor već desetljećima predvodi zagrebačka Pliva. Naime, prema lanjskom prihodu od 730 milijuna eura (podatak Info.BIZ-a), Pliva je 3,5 puta veća od konsolidiranog poslovanja JGL Grupe te četiri i pol puta veća od Belupa, inače iznimno profitabilnog dijela poslovanja Podravkine grupacije s neto maržom od 14,5 posto. O važnosti poslovanja u Hrvatskoj govore i podaci o učinku na cjelokupno gospodarstvo.

– U 2023. naše aktivnosti u Hrvatskoj generirale su gotovo 600 milijuna dolara ukupnom svjetskom BDP-u, što je povećanje od čak 34 posto u odnosu na 2022., pri čemu smo izravno pridonijeli s gotovo 150 milijuna dolara hrvatskom BDP-u. Pliva je svojom mrežom, u kojoj je više od dvjesto dobavljača, poduprla ukupno 14.166 radnih mjesta u svijetu, 10 posto više u odnosu na 2022., od kojih smo, osim na povećanje broja radnih mjesta u kompaniji, utjecali na stvaranje gotovo tri tisuće dodatnih radnih mjesta u našoj zemlji – ističe prvi čovjek Plive Mihael Furjan.

U Plivinoj strukturi poslovnih rashoda dominantni su troškovi sirovina i materijala s udjelom iznad 35 posto, što je na razini prethodne godine, a drugi su po veličini udjela troškovi osoblja, s udjelom od 17,9 posto (17,4 posto u 2022.). Furjan objašnjava kako je profitabilnost proizvođača lijekova u Hrvatskoj i u Europi pod snažnim utjecajem znatnog povećanja proizvodnih troškova, koji su posljedica povećanja cijene materijala i troškova rada, pucanja nabavnih i opskrbnih lanaca, ali i velikih energetskih nestabilnosti.

– Osim poskupljenja gotovo svih ulaznih troškova, koje u visokoreguliranoj farmaceutskoj industriji ne možemo kompenzirati podizanjem cijena lijekova, velik je izazov i osiguravanje stabilne opskrbe tržišta lijekovima. Najviše problema nastaje s proizvodima s niskim cijenama i zbog smanjenja broja dobavljača, što se očituje u nestašici lijekova, ponajprije citostatika i antibiotika, ali i niza drugih. Godinama traje pritisak na cijene, kontinuirano se smanjuju. Primjerice, cijena nekih lijekova u posljednjih je deset godina cijena pala za više od 50 posto, što smanjuje broj proizvođača farmaceutskih sirovina – navodi Furjan.

Detaljni uvid u poslovanje Plive kao i s kojim se izazovima ova farmaceutska kompanija suočava pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.