Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Stu 2021

Po hektarima pod sjemenskom sojom u europskom smo vrhu

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Prusina  

Po hektarima pod sjemenskom sojom u europskom smo vrhu

Hrvatska je u samom europskom vrhu po površinama pod sjemenskom sojom, a najveće površine pod sjemenskom sojom su u Osječko-baranjskoj županiji i čine ukupno 25,21 posto ovogodišnje proizvodnje. Od ukupne proizvodnje sjemenske soje čak se 86,30 posto odvija u slavonskim županijama.
Podatci su to koji će, među ostalima, biti prezentirani na ovogodišnjem 14. međunarodnom kongresu "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo", koji se ovoga tjedna održava u Zadru.
U povodu toga nam je dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, oslikao kretanja sjemenske proizvodnje soje u posljednjem desetljeću. Podatci govore kako je u 2010. godini bila zasnovana na 2776 hektara, a u 2015. na 3882 hektara.
- Pozitivan trend rasta nastavljen je i u 2020., kada se proizvodnja odvijala na 5453 hektara, a daljnji rast zabilježen je i u 2021. godini. Danas imamo 6196 hektara i radi se o povijesno najvećim površinama pod sjemenskom proizvodnjom ove kulture u Hrvatskoj – ističe Jukić dodavši da je, prema podatcima Europske agencije za certificiranje sjemena ESCAA iz 2020., Hrvatska treća zemlja po površinama pod sjemenskom proizvodnjom soje, odnosno da bismo s ovim novim rastom i površinama od 6196 hektara trebali biti drugi u EU-u.

Domaći sortiment

Ove se vegetacijske sezone u Hrvatskoj proizvodi 69 različitih sorata soje domaće i strane selekcije. Od ukupnog broja sorti u proizvodnji, postupak priznavanja u našoj zemlji prošle su 33 sorte koje se ujedno nalaze na nacionalnoj sortnoj listi.
- U strukturi sjetve soje u RH od 55 do 60 posto čini domaći sortiment, većinom iz oplemenjivačkih programa Poljoprivrednog instituta Osijek i manjim dijelom Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ostatak čine introducirane sorte stranih selekcijskih kuća koje se proizvode u našoj državi - pojašnjava Jukić.
Istodobno su rasle i certificirane količine sjemena soje za domaće i tržište trećih zemalja. Tako su u 2010. godini iznosile 5310 tona, a u 2015. godini 6710 t. Prošle je pak godine certificirano 10.460 tona sjemena.
- Pozitivan trend rasta certificiranih količina nastavio se i 2021. godine. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj ukupno su certificirane 11.223 tone sjemena u 17 različitih dorada i ovdje se radi o najvećim certificiranim količinama soje u povijesti - ističe naš sugovornik.
Od 2017. godine Ministarstvo poljoprivrede pokreće Program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO). Navedeni program omogućio je potvrđivanje i označavanje svih partija sjemena soje oznakom GMO free što je dovelo do povećanja tržišta sjemena i povećanja potražnje za hrvatskom merkantilnom sojom koja u pravilu na međunarodnom tržištu ostvaruje bolju cijenu. Jukić navodi da domaća proizvodnja i certificirane količine sjemena potpuno zadovoljavaju potrebe za sjemenom soje za merkantilnu proizvodnju, odnosno ne postoji potreba za njegovim uvozom, te dodaje kako imamo 3000 tona sjemena viška u odnosu prema domaćim potrebama, koje zbog svoje izuzetne kvalitete genetskog materijala, sortne čistoće i potvrde da se radi o GMO free sjemenu, bez ikakvih problema završava na tržištima država članica EU-a ili trećih zemalja.

Ika najbolja

Zanimljiv je i podatak da smo u postupku priznavanja novih sorti soje u 2010. godini imali dvije sorte, a u razdoblju od 2015. do 2018. ni jednu. No od 2018. godine dolazi do konstantnog rasta broja sorti u postupku priznavanja. - Te je godine pristiglo sedam novih zahtjeva, a u 2020. godine imali smo ih 18. Ove godine u Hrvatskoj su 24 nove sorte u postupku priznavanja, što je i najveći broj koji smo ikada imali - ističe još jedan rekord. Posebno su zanimljivi rezultati istraživanja gospodarske vrijednosti (VCU) soje, provedenog u sklopu međunarodne suradnje tijekom 2019. i 2020. godine u 14 zemalja (Austrija, Belgija, Hrvatska, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Slovačka i Slovenija) na dvanaest različitih sorti soje (erica, sculptor, tiguan, alexa, aurelina, RGT shouna, bolgar, ES mentor, lenka, demetra, ika i PR91M10). - Naša zemlja je u istraživanje poslala sortu ika Poljoprivrednog instituta Osijek koja je dugi niz godina najzastupljenija sorta u sjemenskoj i merkantilnoj proizvodnji te je višestruki dobitnik priznanja Zlatno sjeme. Prema rezultatima ispitivanja, sorta ika ostvarila je najbolji rezultat prinosa zrna u odnosu prema drugim sortama - ističe voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo navodeći kako je prosječan prinos svih lokacija i godina ispitivanja iznosio 2,44 tona po hektaru, a kretao se u rasponu od 1,79 do 2,99 tona po hektaru. - Upravo najveći prosječni prinos svih lokacija u 14 zemalja i godina ispitivanja od 2,99 t/ha ostvarila je naša domaća sorta ika. Dobiveni rezultati upućuju na visoku kvalitetu i adaptabilnost sorte ika, odnosno domaćeg selekcijskog programa – zaključuje Jukić.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk