Početak godine donio zakonske promjene

Na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice od 1. siječnja se plaća PDV po stopi od 5 posto, dok se snižena stopa PDV-a od 10 posto počinje primjenjivati za usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane te bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima, a ugostitelji su i prvi obveznici fiskalizacije.

S početkom 2013. godine na snagu stupa niz novih zakona - izmjene Zakona o PDV-u, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, izmjene zakona o porezu na dohodak, o doprinosima, novi Zakon o poštanskim uslugama, itd. Izmjene Zakona o PDV-u, koje su usklađene s direktivama EU, znače i napuštanje nulte stope PDV-a, pa tako Hrvatska sada ima tri stope PDV-a - opću stopu od 25 posto, te dvije snižene stope, od 10 posto te od 5 posto, što je i najniža stopa PDV-a koju dopušta EU. Tom najnižom stopom bit će oporezovani proizvodi koji su do sada imali nultu stopu, odnosno kruh, mlijeko, knjige i znanstveni časopisi, lijekovi, ortopedska pomagala i kino ulaznice. Procjena je Ministarstva financija da će primjena stope PDV-a od 5 posto povećati prihode državnog proračuna za otprilike 1,3 milijarde kuna na godišnjoj razini. Uvođenjem stope PDV-a od 5 posto najvjerojatnije će doći do rasta cijene kruha i osnovnih vrsta peciva za taj iznos, korekcije će vjerovatno biti i kod cijena mlijeka, no o tome će svaka pekarska i mljekarska tvrtka odlučiti samostalno, najavili su krajem prošlog tjedna u udrugama Žitozajednica i Croatiastočar, dok iz trgovačkih lanaca uglavnom poručuju kako još razgovaraju sa svojim dobavljačima i nadaju se da do rasta cijena najvažnijih proizvoda za sada neće doći. S početkom 2013. stopa PDV-a na ugostiteljske usluge pada s 25 posto na 10 posto. Ta se snižena stopa od 10 posto primjenjuje na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. A ugostitelji s početkom godine postaju i prvi obveznici fiskalizacije, jer na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji Ministarstvu financija treba omogućiti efikasan nadzor nad ostvarenim prometom gotovinom i suzbijanje sive ekonomije. Ministarstvo financija procjenjuje kako će u prvoj godini fiskalizacija državom proračunu donijeti oko pola milijarde kuna veće prihode, a idućih godina više od milijardu kuna.

Zakon će se provoditi u tri faze, a prvi će njime biti obuhvaćeni ugostitelji te veliki i srednje veliki poduzetnici, bez obzira na djelatnost koju obavljaju. Ti poduzetnici i ugostitelji moraju imati elektronički naplatni uređaj i to softverski prilagođen za postupke fiskalizacije, jer moraju podržavati digitalni potpis i omogućiti internet vezu s Poreznom upravom, te moraju imati digitalni certifikat koji izdaje Fina. Fiskalizacija predviđa da se svaki račun za bilo koju ugostiteljsku uslugu prije izdavanja pošalje Poreznoj upravi na ovjeru, a Porezna će mu dodijeliti jedinstveni identifikator računa - JIR, koji se, kako je predviđeno, u roku par sekundi treba vratiti te tek nakon toga ugostitelj može račun i ispisati. Poreznoj upravi JIR će omogućiti da kontrolira je li iskazani porez na kraju i završio u proračunskoj blagajni, a građanima da sami, putem sms-a, web-om ili u samoj Poreznoj upravi, provjere je li njihov račun ovjeren u Poreznoj. S početkom 2013. na snagu stupa i odredba izmjena Zakona o PDV-u kojom je povećan prag za upis u registar obveznika PDV-a na 230.000 kuna (sa 85.000 kuna). Početak 2013. godine donosi niz novosti i u drugim poreznim zakonima, pa tako na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dohodak, a od izmjena Zakona o porezu na dobit na snagu stupa odredba po kojoj se sva reinvestirana dobit koja se unese u temeljni kapital, a to se registrira na trgovačkom sudu, oslobađa plaćanja poreza na dobit.

S početkom 2013. prestaje pak oporezivanje trošarinama luksuznih predmeta - nakita, satova, odjeće i obuće od krzna i kože reptila, pirotehničkih proizvoda za vatromete i oružje, jer na snagu stupa i Zakon o prestanku važenja Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode. Od početka ove godine uvodi se i potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga, jer s 1. siječnja na snagu stupa i posve novi Zakon o poštanskim uslugama.