Pod najezdom turista Split vapi za novim hotelima

Splitski turizam, koji je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci zabilježio 100.000 dolazaka ili 11 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, počeo je smanjivati minuse u tom segmentu turističkog poslovanja, ali i ostvarivati porast broja noćenja kojih je u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem čak 10 posto više, odnosno 250.000.

Najnoviji podaci o broju dolazaka i noćenja, koje je objavila splitska turistička zajednica, bili bi još i bolji s obzirom na veliku potražnju za smještajnim kapacitetima kojih je ove godine, zbog obnove i rekonstrukcije većih hotela, oko 25 posto manje. Turistički djelatnici zadovoljni su učincima dosadašnjeg tijeka sezone, ne samo zbog porasta broja noćenja, nego i zbog trenda smanjenja zaostataka iz prethodnih mjeseci, odnosno iz predsezone koja je donijela 25-postotni pad u broju dolazaka gostiju. Za razliku od turističkih dolazaka, koji su još u blagom padu, broj noćenja bilježi 10-postotni rast čime su kapitalizirani višegodišnji napori prema dokidanju poimanja Splita kao tranzicijskog središta.

»Većina turista koji pohode Split ostaju u gradu tri i pol dana, što je bolje od europskog prosjeka, a pomak u tom segmentu turističkog poslovanja pripisuje se sadržajnijoj ponudi koja uključuje cijelu lepezu izbora ili za svakoga ponešto«, ističu u splitskoj turističkoj zajednici. Dani Dioklecijana, koji se održavaju od 17. do 31. kolovoza, samo su jedna od turističkih atrakcija, osmišljena kao provjereni spoj vrhunskog provoda i kvalitetne kulturne ponude. Osim »predaje ključeva carevima«, turisti će moći vidjeti i borbe gladijatora, povijesne kostime starih Rimljana te ulične zabavljače, a imat će prigodu kušati i delicije iz vremena Rimskog Carstva.

Turizam nije više samo more i sunce, roštiljanje u robinzonskim uvalama i dokono ispijanje koktela, nakon čega ostaje tek kratkotrajna uspomena na vrijeme provedeno u Dioklecijanovu gradu. Na stihijskom bi se turizmu mogla temeljiti lokalna ekonomija malog turističkog mjesta, no ne i Splita kojem uvijek nešto nedostaje, ali koji sada uspijeva povezati sve bisere iz bogate riznice u jedinstveni lanac vrhunske turističke ponude.

Prateći svjetske trendove po kojima se ponuda razvija na temelju promicanja kongresnog turizma, konvencija, društvenih događanja, zabave i kraćih izletničkih tura, Split se okreće ponudi koja uključuje posjete obližnjim otocima, Dalmatinskoj zagori i upoznavanju gostiju s kulturnom baštinom i bogatim spomeničkim nasljeđem. Gostima se predstavlja i kao grad spomenik, u čijoj povijesnoj jezgri stoljećima pulsira život, a to je ono što turiste najviše fascinira. Imidž grada koji nudi vrhunsku turističku ponudu Split će u cijelosti ponuditi kad se zapadna i istočna gradska obala prenamijene u hotelsku meku, uz istodobno uklanjanje problema nedostatka smještajnih kapaciteta. »Ne smije se događati da se sa svakim novim turistom koji se zaustavi u Splitu javlja bojazan od nedostatka smještajnih kapaciteta u hotelima«, upozoravaju turistički djelatnici, dodajući kako je taj problem, unatoč recesiji i manjem broju dolazaka gostiju, i sada prisutan.

Ako se ostvare gradski marketinški planovi, Split bi tek 2015. godine mogao imati 9500 postelja u hotelskom smještaju, što bi zadovoljilo potrebe grada koji leži na moru i nudi bezbroj mogućnosti za turistički procvat. U šarolikoj strukturi gostiju, kojih se ovih kolovoskih dana mogu vidjeti u šetnji splitskim ulicama, prevladavaju turisti iz Italije, kojih je čak i više nego lani. Svima njima je na raspolaganju široka i sadržajna ponuda, od razgledavanja kulturno-povijesnih znamenitosti, preko svakodnevnih zabavnih događanja na gradskim trgovima, Rivi i u Dioklecijanovoj palači, do mogućnosti kupanja, blizine otoka i dobre prometne povezanosti. Tome treba pridodati i vrhunski kulturni turizam koji, u vještom suglasju s komercijalnim sadržajima i noćnim provodom, kulminira tijekom srpnja i kolovoza kad se održava Splitsko ljeto, u sklopu kojeg nastupaju najpoznatiji domaći i europski umjetnici.

Ipak, svi se slažu da Split ne smije živjeti samo od stare slave povijesnog i kulturnog nasljeđa, jer turisti koji će se diviti 17 stoljeća starom gradu moraju negdje i odsjesti, kao što se i velika kongresna manifestacija ne može održati u hotelu bez primjerene dvorane. Split mora iskoristiti svoje potencijale za razvoj cjelogodišnjeg turizma te preuzeti ulogu domaćina najvećim svjetskim kongresima i poslovnim skupovima, jer mu na ruku ide i dobra prometna povezanost s Europom, a to je jedan od preduvjeta za razvoj vrhunske kongresne industrije.