Poduzetnički portal · Članak
04 Velj 2010
Pokreću se konkretni dogovori iz Kopenhagena
Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić
Sastanak na vrhu o klimi, koji je proteklog prosinca trajao 12 dana, ipak je donio konkretan sporazum o smanjivanju emisije plinova s učinkom staklenika, koji bi naslijedio Protokol iz Kyota kojem valjanost istječe 2012. Industrijski najrazvijenije zemlje trebale bi u idućih deset godina smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25 do 40 posto u odnosu na razine iz 1990. Također bi upravo bogati trebali pomoći siromašnim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama. Sjedinjene Države, najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova, u utorak su se pridružile ostalim državama podržavajući Sporazum iz Kopenhagena u borbi protiv klimatskih promjena.
Vlade država koje ispuštaju najveće količine stakleničkih plinova u dogovoru s Ujedinjenim narodima dogovorit će sporazum do kraja mjeseca i potom i ispoštovati dogovor za smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2020. godine. Prema planu, SAD bi trebao smanjiti razinu stakleničkih plinova za 17 posto od razine iz 2005., a članice Europske unije za 20 posto od razine iz 1990. Nadalje, Norveška bi trebala smanjiti količinu za 30 posto od razine iz 1990., a Kina, država s najvećim gospodarskim rastom, čak 40 do 45 posto od razine iz 2005. Japan bi, prema planu, trebao smanjiti razinu za 25 posto od razine iz 1990., dok se Brazil obvezao smanjiti stakleničke plinove za 36 do 39 posto. Južnoafrička Republika, prema istom dogovoru, smanjuje 34 posto emisije od razine iz 2005., Singapur za sedam do 11 posto, a Australija pet do 25 posto od razine iz 2000.
Obvezu za smanjenje emisije štetnih plinova utrla je upravo Konferencija u Kopenhagenu na kojoj je sudjelovalo više od 15.000 izaslanika iz oko 190 država svijeta. Treba napomenuti kako je na konferenciji sudjelovalo 110 svjetskih čelnika, među kojima i američki predsjednik Barack Obama, kineski Wen Jintao te indijski premijer Manmohan Sing. U Danskoj je bio i hrvatski predsjednik na odlasku Stjepan Mesić, koji je održao govor na samom kraju skupa. Dogovor je, tako, na dohvat ruke, a sudjelovanje tako velikog broja svjetskih vođa, smatraju stručnjaci, predstavlja priliku koju svijet ne smije propustiti. Drugi veliki izazov Kopenhagena je pitanje tko će snositi troškove i pomoći najsiromašnijima da se prilagode. Od 2010. do 2012. godine bogati bi trebali financirati projekte s 10 milijardi dolara godišnje, smatraju stručnjaci iz Ujedinjenih naroda.
Drugi je zadatak ograničavanje rasta temperature zraka na 1,5 do dva stupnja. Do sada su zemlje članice EU-a i SAD, ali i veliki zagađivači poput Kine i Indije, prihvaćali samo ograničenje od dva stupnja Celzijeva. No, novi kompromisni prijedlog nekima čak ne ide dovoljno daleko. Tako je nekoliko otočnih država prosvjedovalo protiv predloženih granica uz obrazloženje da će i taj tempo značiti njihovu skoru propast zbog nezaustavljivog rasta razine mora. Na konferenciji je sa zadovoljstvom primljena vijest da će Europska unija u razdoblju od 2010. do 2012. izdvojiti ukupno 7,2 milijarde eura kako bi se omogućila provedba zadanih ciljeva za sprječavanje klimatskih promjena i u siromašnim zemljama. Njemačka će, na primjer, u tom iznosu sudjelovati s 1,26 milijuna eura.
U Ujedinjenim narodima smatraju da bi se odmah nakon ratifikacije moglo krenuti s konkretnim mjerama. Vrijeme teče Kopenhagen treba što prije predočiti konkretne brojke. Ako govorimo o kratkoročnom financiranju, onda za 2010., 2011. i 2012. treba izdvojiti po 10 milijardi dolara. Dugoročno, navode u UN-u, trebat će mnogo više novca za smanjenje štetnih plinova i za mjere prilagođavanja klimatskim promjenama. Ako govorimo o 2020. i 2030., onda govorimo o stotinama milijardi dolara.
Nobelovac Desmond Tutu smatra da je krajnje vrijeme za djelovanje. »Jasno je da je riječ o mnogo novca, ali klimatske promjene su izazov po kojem će se mjeriti današnji naraštaj«, ponovio je nedavno južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu. Nobelovac iz Južne Afrike je tako još jednom upozorio da vrijeme prolazi: »Mjerilo hrabrosti jednog naraštaja je sjećanje na njegova djela. Moramo biti zapamćeni kao naraštaj koji je čovječanstvo spasio od propasti koju uzrokuju klimatske promjene.«
Komentari članka
Vezani članci
Svestrana građevinska tvrtka širi se u obrambenu industriju
10.06.2026.U svojim pogonima u Šibeniku, zapravo u Industrijskoj zoni Podi, planira pokrenuti projekt proizvodnje i sklapanja oklopnih vozila za potrebe EU-a
Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu
08.06.2026.Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju
Kraš kupio kompleks u Zaprešiću
03.06.2026.Kraš je sa španjolskom kompanijom ROCA potpisao ugovor o kupnji zemljišta površine oko 200 tisuća četvornih metara, s postojećim industrijskim kapacitetima na području Zaprešića, kao potencijalne nove lokacije buduće proizvodnje, izvijestio je Kraš u pone
Ernest Tolj prodao Eurocable u trenutku najvećeg procvata kompanije
30.05.2026.Novoosnovana britanska kompanija BP INV8 BidCo preuzela je hrvatskog proizvođača kabela koji je lani skočio na 121 milijun eura prihoda
Novi stočarski div: Gradi se kompleks za 22 tisuće goveda i izvoz diljem svijeta
28.05.2026.Brazil ulaže velika sredstva u jačanje izvoza goveda, a u saveznoj državi Rio Grande do Sul gradi se golemi kompleks koji bi mogao postati jedna od najvažnijih svjetskih izvoznih platformi za živa grla. Projekt pod nazivom Fazenda Sentinela zamišljen je k
Tag cloud
- 2868 članka imaju tag turizam
- 1504 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2715 članka imaju tag hrvatska
- 1814 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 1578 članka imaju tag poljoprivreda
- 2006 članka imaju tag financije
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1347 članka imaju tag industrija
- 1254 članka imaju tag investicije
- 1082 članka imaju tag zapošljavanje
- 1084 članka imaju tag menadžment
- 697 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 872 članka imaju tag poduzetništvo
- 692 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 363 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 557 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 521 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 454 članka imaju tag start up
- 539 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 367 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 531 članka imaju tag obrazovanje
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 418 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
