Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2010

Polovica Hrvata radije radi u tuđoj tvrtki

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Antonio Mandir  

Polovica Hrvata radije radi u tuđoj tvrtki

Hrvati su nepoduzetan narod, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra. Po tom istraživanju koje je objavila Europska komisija, 43 posto građana Hrvatske bili bi poduzetnici, a prosjek je Europske unije 45 posto. Gotovo polovica Hrvata (48 posto) radije bi, umjesto vlastitog biznisa, radilo u tuđoj kompaniji. Kao glavni razlog zašto radije žele biti zaposlenici, a ne poduzetnici, građani Hrvatske najviše ističu redovita i fiksna primanja (59 posto). Na drugom mjestu zašto su skeptični prema poduzetništvu Hrvati navode stabilno radno mjesto (47 posto). Bitan razlog nepoduzetničkog duha u Hrvata je i fiksno radno vrijeme (31 posto).

Da su Hrvati skeptični prema poduzetništvu, najbolje pokazuje podatak da ih samo jedna trećina (32 posto) pozitivno doživljava poduzetnike. Zabrinjava podatak da gotovo polovica građana Hrvatske (47 posto) poduzetnike doživljava neutralno, a čak 17 posto smatra ih negativcima. Za razliku od Hrvata, 83 posto Danaca poduzetnike doživljava kao povoljan dio društva, dok ih samo jedan posto doživljava negativnima.

Hrvati su radišni
Kada bi naslijedili puno novca, građani Hrvatske većinom bi se odlučili za štednju u bankama (28 posto), a samo 23 posto pokrenulo bi vlastiti posao. Da su Hrvati radišan narod, pokazuje podatak da bi ih samo dva posto nakon velikog nasljedstva manje radilo ili posve prestalo raditi. Iako su prilično skeptični prema poduzetnicima, građani Hrvatske prepoznaju koliko su značajne nove poslovne ideje. Na toj ljestvici Hrvati su na visokom drugom mjestu, odmah iza Iraca, a daleko ispred Kineza, Japanaca, Amerikanaca i Europljana.

Čak 76 posto Hrvata poslovne ideje smatra veoma bitnima, gotovo isto kao i Irci (78 posto). Značenje poslovnih ideja jako bitnima smatra samo 42 posto Kineza, 59 posto Amerikanaca i Japanaca i 51 posto Europljana. Od europskih naroda najpoduzetniji su Ciprani, čak bi ih 66 posto željelo da su sami sebi šefovi te, iznenađujuće, Grci (60 posto), za koje se dosad većinom smatralo da teže zaposlenju u državnim i javnim tvrtkama. Uvjerljivo najnepoduzetniji europski narod su Slovaci – samo bi ih 26 posto radije bilo svoj šef, a 65 posto više voli zaposlenje u nekoj kompaniji. Istraživanje je obuhvatilo 27 zemalja EU, Hrvatsku i Tursku, zemlje EFTA-e (Island, Norvešku i Švicarsku) te SAD, Japan, Južnu Koreju i Kinu.

Uvjerljivo najpoduzetniji narod na svijetu su Kinezi. Čak 71 posto stanovnika komunističke Kine radije bi imalo vlastiti biznis, dok ih samo 28 posto preferira rad u tvrtki. Američki poduzetnički duh puno je jači od europskog, ali znatno slabiji od kineskog. Tako bi 55 posto Amerikanaca radije bili vlastiti šefovi, dok ih 36 posto više voli rad u tuđoj tvrtki.

– Jedan od razloga za više brojke u SAD-u mogao bi biti taj što 73 posto svih građana u SAD-u pozitivno gleda na poduzetništvo, a u Europi ih je samo 49 posto – kazali su u EK-a.

Marljivi Japanci puno više vole raditi za druge nego za sebe. Čak 59 posto Japanaca prije bi izabralo rad u nečijoj tvrtki dok ih samo 39 posto sanja vlastiti biznis. Cilj istraživanja bio je dobiti bolji uvid u poduzetništvo, otkriti razloge koji potiču ljude da postanu poduzetnici i zapreke koje im stoje na tom putu.

– Poduzetnički potencijal u Europi nije potpuno iskorišten: 45 posto svih Europljana željelo bi da su sami sebi šefovi, kad bi mogli, a danas ih je otprilike 10 posto. Kad bi mogli podići taj postotak, imali bi milijune novih inovativnih i kreativnih tvrtki koje bi mogle pomladiti i učvrstiti europske gospodarske temelje, otvoriti više radnih mjesta i biti otporniji na oluje u današnjim gospodarskim vremenima – kazao je Antonio Tajani, europski povjerenik za industriju i poduzetništvo.

Što s nasljedstvom?
Muškarci i mlađi ljudi pokazuju veće zanimanje za poduzetništvo od žena i starijih. Osobe koje žive u poduzetničkoj obitelji te osobe koje žive u gradovima sklonije su poduzetništvu. Među onima koji više vole raditi kod drugih najčešće se kao prednost spominju redoviti i utvrđeni prihodi, sigurnost zaposlenja, određeno radno vrijeme i socijalna sigurnost. Samostalni djelatnici najčešće ističu osobnu neovisnost i zadovoljstvo, zatim slobodu biranja mjesta rada i radnog vremena i bolje izglede za povećanje prihoda.

Na upit u kojoj mjeri smatraju izvedivim da u sljedećih pet godina pokrenu svoj vlastiti posao, ispitanici su vrlo različito odgovarali od zemlje do zemlje. U Belgiji, Češkoj i Nizozemskoj između 13 i 15 posto ih smatra da bi moglo pokrenuti vlastiti posao, u Švedskoj gotovo polovica (49 posto), a u Finskoj nešto manje (45 posto). U europskim zemljama izvan EU i u SAD-u između 32 i 52 posto ispitanika ocijenilo je “vrlo ili prilično izglednom” mogućnost da u sljedećih pet godina postanu poduzetnici, a u Hrvatskoj ih je 21 posto. Iako nedostatak novca Europljani najčešće navode kao glavni uzrok koji ih sprečava u osnivanju vlastite tvrtke, isto tako kažu da ih ne bi potaknulo ni nenadano nasljedstvo. Kad bi nenadano naslijedili pozamašan novac, u prosjeku 14 posto ispitanika u zemljama članicama EU pokrenulo bi vlastiti posao


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Poreč prvi u Hrvatskoj: Možete li pogoditi o čemu se radi?

17.06.2026.

Poreč je vodeći hrvatski grad po broju novootvorenih poduzeća na tisuću stanovnika. Prema najnovijoj analizi poduzetničke aktivnosti, u Poreču se otvara 6,68 novih poduzeća na tisuću stanovnika, što je najbolji rezultat među svim hrvatskim gradovima i još

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Kolak: Smionost čini razliku između uspješnih i neuspješnih

25.05.2026.

Na panel raspravi u Zagrebu čelnici Končara, Zagrebačke burze i Zagrebačke banke govorili o kapitalu, hrabrosti i rastu domaćih kompanija

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk