Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Kol 2023

Porez na apartmane u Zagrebu se diže na maksimum. To neće zaustaviti apartmanizaciju

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Porez na apartmane u Zagrebu se diže na maksimum. To neće zaustaviti apartmanizaciju

ZA SADA samo Dubrovnik i Split imaju maksimalan zakonski dopušten paušalni porez za iznajmljivanje apartmana u turizmu, koji iznosi 199 eura godišnje. Split ga je tek ove godine povećao na maksimalnu razinu, i to samo za apartmane koji se nalaze u samom centru grada.

Prema najavama političke platforme Zagreb je naš, iz koje dolazi gradonačelnik Tomislav Tomašević, priključit će im se Zagreb. Trenutno paušalni porez za djelatnost iznajmljivanja i smješta u turizmu iznosi 40 eura, a odluka o povećanju na 199 eura je na javnom savjetovanju.

"Grad Zagreb ovom odlukom želi potaknuti vraćanje stanova u sustav dugoročnog najma, čime se ostvaruje preduvjet da stanovanje građanima postane priuštivije", objavili su iz Zagreb je naš.

Želi se potaknuti dugoročni najam umjesto iznajmljivanja turistima
Na redovnoj konferenciji za medije je gradonačelnik Tomislav Tomašević objasnio zašto se odlučilo na ovaj potez. "Glavni je razlog da su najamnine, odnosno stanarine za stanovnike grada, postale neizdržive. Ovime želimo potaknuti vlasnike stanova na dugoročan najam, odnosno da ih iznajmljuju stanovnicima grada umjesto turistima", istaknuo je.

Iako se spekuliralo da je dio razloga i nadoknada gubitka prihoda grada zbog toga što je prema poreznoj reformi vlade predviđeno ukidanje prireza od 1. siječnja 2024., Tomašević je to opovrgao. "Ove špekulacije po medijima da ćemo tako kompenzirati dio prihoda koje će Zagreb izgubiti zbog porezne reforme, naravno, ne mogu biti točne. Radi se između 200 i 220 milijuna eura (gubitka prihoda zbog ukidanja prireza), a povećanje paušala će doprinijeti povećanim prihodima grada od samo 1.5 milijuna eura", objasnio je.

Iznajmljivanje turistima je porezno favorizirano u odnosu na iznajmljivanje za stanovanje
Iako je najava dovela do negodovanja među turističkim iznajmljivačima, jer se ipak radi o peterostrukom povećanju, intencija je da se smanji razlika između oporezivanja dugoročnog najma i turističkog najma. Prihod od dugoročnog najma se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak, a stopa oporezivanja je 10 posto od svote najamnine koja je umanjena za 30 posto.

Primjerice, za prihod od najma stana u iznosu od 1000 eura mjesečno porez iznosi 70 eura. Najamnina (1000 eura) se umanji za 30 posto (300 eura), i na dobiveni iznos (700 eura) se obračuna stopa poreza od 10 posto. Tako ukupan iznos poreza na najam stana od 1000 eura mjesečno iznosi 70 eura.

Na taj iznos se dodaje prirez Gradu Zagrebu, koji iznosi 18 posto od utvrđenog poreza, što iznosi dodatnih 12.6 eura. Ukupno na najam stana u iznosu od 1000 eura najmodavac plaća 82.6 eura mjesečno. Godišnji iznos poreza je 991.2 eura.

Okvirno, iznajmljivanje apartmana je do sada bilo 25 puta manje oporezivano od oporezivanja dugoročnog najma. Kada se uvede maksimalna stopa paušalnog poreza za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu (199 eura), oporezivanje dugoročnog najma će biti pet puta veće.

Iz izračuna je jasno kako porezna politika favorizira turistički najam u odnosu na dugoročni najam za stanovanje. Povećanje paušalnog poreza na maksimalnu razinu neće ukinuti tu poreznu povlaštenost turističkog najma, ali će ju umanjiti.

Veliki rast najamnine u Zagrebu u proteklih nekoliko godina
Cijena dugoročnog najma je dramatično narasla u Zagrebu zadnjih nekoliko godina. 2014. je prosječni najam trosobnog stana iznosio 1100 eura, dvosobnog 790 eura, a jednosobnog 550 eura. Do 2022. je najam trosobnog stana narastao na prosječno 1450 eura (rast od 32 posto), dvosobnog stana 1050 eura (rast od 33 posto), jednosobnog 770 eura (rast od 40 posto).

Uspoređujući s drugim glavnim gradovima država EU, Zagreb je skuplji od rumunjskog Bukurešta (1100 eura trosobni/820 eura dvosobni/ 520 jednosobni), bugarske Sofije (860 eura jedn./ 600 eura dvo./ 420 eura jedn.), poljske Varšave (1150 eura jedn./ 880 eura dvo./ 610 jedn.), ciparske Nikozije, Vallette na Malti i estonskog Tallinna.

Zanimljivo, njemački grad Bonn ima iste prosječne cijene trosobnih stanova kao Zagreb, dvosobni stanovi u Zagrebu su 50 eura jeftiniji, jednosobni 110 eura jeftiniji, ali je najam kuća u Zagrebu 700 eura skuplji nego u tom njemačkom gradu.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici protiv Vladinih mjera: "Prave nas budalama"

03.06.2026.

Udruga Glas poduzetnika pokrenula je peticiju "Ne novim nametima", a odaziv je velik, potpisalo ju je preko 20 tisuća građana

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Vinatlon privukao tisuće ljudi: Baranjska gastroenološka ’’rapsodija’’ opet oduševila

03.06.2026.

Proglašenjem najboljih vina i Šampiona Dunava u novootvorenom Interpretacijskom etno-centru u Karancu, najdužim vinskim stolom i koncertom Gorana Karana, započeo je 6. Vinatlon koji je organizirala Udruga vinogradara Baranje, uz potporu Općine Kneževi Vin

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tomislav od kiteboardinga želi napraviti pravu turističku senzaciju u Hrvatskoj. Objasnio nam je kako - Uplift

02.06.2026.

Kada Tomislav Krčelić govori o kiteboardingu, iz svake rečenice jasno je da ne govori samo o sportu. Za njega je to način života, prostor slobode i izlaska iz zone komfora, ali i vrlo konkretan turistički potencijal koji Hrvatskoj može donijeti novi tip g

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk