Porezna uprava osniva Registar kućanstava: Evo o čemu se radi

'Još 2008. godine, uvođenjem OIB-a, stvorio se okvir za digitalizaciju i razmjenu podataka između različitih državnih tijela, jer je OIB jedinstven i nekaziv broj koji je moguće razmjenjivati između različitih institucija i naravno logičan je slijed, da Porezna uprava preuzme i ovakav jedan registar koji ne znači imati samo podatke kojima u ovom trenutku raspolaže Porezna uprava, već i podatke jako šireg kruga tijela državne uprave, od ministarstava do jedinica lokalne uprave i drugih institucija', rekao je Kutleša za N1 i dodao da to nije jednostavan zadatak, jer bi takav registar osim podataka životnog stanja obuhvatio i podatke o svim dohocima i imovini.

Kaže da Poreznoj trenutno nedostaje poveznica između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno prihoda i imovine pojedinca i prihoda i imovine obitelji ili kućanstva. 'Takvi podaci su nam do sada uvijek nekako izmicali', rekao je Kutleša te naglasio kako dosad nismo imali ni zakonodavni okvir za provjeru tako nečega.

'Sve to obuhvatiti u jednom registru pridonijelo bi proaktivnoj ulozi tijela javne vlasti, jer bi, s jedne strane, iz tog registra, tijela državne vlasti i jedinice lokalne samouprave mogle vući podatke koji su im potrebni za njihov djelokrug poslova, a s druge strane administrativno bi rasteretili i stanovništvo, koje ne bi moralo pred svakim tijelom opet donašati dokaze da oni stvarno ostvaruju nekakvo pravo na socijalne ili bilo koje druge naknade', objasnio je Kutleša.

poster
Kaže da se Porezna odlučila registar izraditi za 18 mjeseci do dvije godine, ako se ne dogodi neka izvanredna situacija. Rekao je da sama izrada registra znači i ažuriranje podataka te da kad se jednom registar uspostavi, da će u njemu biti moguće mijenjati stanje, kako od strane državnih tijela, tako i od samih građana koji će imati ne samo pravo na uvid, već i na ispravljanje unesenih podataka kao što je to slučaj u Estoniji.

'Građani će sami moći kontrolirati što ih zanima, ali i omogućiti Poreznoj upravi i drugim tijelim da set podataka koriste proaktivno, da ne mora svaki građanin zahtjevati nekakvu uslugu već da država proaktivno utvrdi da imaju određena prava', naveo je Kutleša.

Rekao je da se iznajmljivanje nekretnine kontrolira inspekcijskim nadzorom određenog tijela, bilo Porezne uprave ili državnog ispektorata te da će građanima biti omogućeno brza i lagana izmjena stanja u registru. Rekao je za N1 da se uvođenjem registra otvara prostor za jako velik napredak tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave te da će sva državna tijela biti u mogućnosti djelovati proaktivno u korist samih građana.

Smatra da 18 mjeseci nije puno vremena za tako sveobuhvatan posao. 'Prije svega moramo donijeti zakon o registru stanovnika, moramo provjeriti zakonodavni okvir u svim drugim registrima koji bi se koristili i čije bi podatke importirali u jedan sveobuhvatan Registar stanovnika, obitelji i kućanstava', kaže Kutleša i dodaje da će se u budućnosti preko tog registra raditi i popis stanovništva.

Govorio je da Hrvatska dijelom kasni s digitalnim popisom stanovništva i da će se ovim registrom omogućiti da popis bude aktualan i lako provjerljiv te da je preporuka Europske unije da cijeli posao bude gotov do 2030. godine.