Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ou 2024

Porezna uprava: Svaki dodatni posao potrebno je registrirati i plaćati porez

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Porezna uprava: Svaki dodatni posao potrebno je registrirati i plaćati porez

Dodatni poslovi uz pravo zaposlenje mogu biti izdašan način popunjavanja kućnog proračuna. Kada su troškovi života visoki te se stalno nastoje umanjiti izdaci, još jedan izvor zarade može itekako olakšati svakodnevicu. Nije rijetkost da hobi preraste u dodatan posao, čak i da postane glavni izvor zarade te osoba promijeni svoje zaposlenje. Mnogo je poslova koji se mogu tako obavljati: izrada nakita, keramike i kozmetike, poduka školaraca, čuvanje djece, slikanje, šivanje, vođenje podcasta, influencerstvo, snimanje videa, slika i glazbe, grafički dizajn, vođenje internetskih tečajeva, pomoć starijim osobama, uzgajanje voća i povrća ili osnivanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Ali ne smije se zaboraviti na zakonske obveze kojima podliježu i dodatni poslovi.

Porez na dobit ili na dohodak
Načini obavljanja dodatnih poslova odnosno registracije obavljanja djelatnosti svakako su bitni elementi pri određivanju poreznog tretmana ostvarene zarade, napominju u Poreznoj upravi. Pojašnjavaju da fizičke osobe koje po osnovi radnog odnosa ostvaruju primitke od nesamostalnog rada (plaću), kako bi ostvarile dodatne primitke u mogućnosti su osnovati trgovačko društvo ili obavljati samostalnu djelatnost poput obrtničke djelatnosti putem obrta ili kao domaću radinost/sporedno zanimanje, ukoliko se djelatnost obavlja osobnim radom bez zapošljavanja radnika. Ovisno o tome na koji način su registrirani za obavljanje djelatnosti, kao trgovačko društvo ili kao samostalna djelatnost, mogu biti obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

– Ukoliko su registrirali djelatnost kao trgovačko društvo onda su obveznici poreza na dobit, a ako su registrirali djelatnost kao obrt i s obrtom izjednačenim djelatnostima obveznici su poreza na dohodak. No, u određenim slučajevima mogu biti obvezni ili izabrati oporezivanje porezom na dobit. U oba slučaja vode poslovne knjige i na odgovarajući način primjenjuju Opći porezni zakon kojim je propisano da se bilježenje podataka u poslovnim knjigama mora temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, a knjiženja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, točno, pravodobno i uredno. Pritom se u cijelosti primjenjuju odredbe propisa o porezu na dobit i porezu na dohodak u dijelu oporezivanja obavljanja samostalne djelatnosti i na obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost uz radni odnos.

Dakle, u slučaju kada fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost, primjerice, putem obrta ili s obrtom izjednačenih djelatnosti, obveznik je plaćanja poreza na dohodak ili poreza na dobit, ovisno o odabiru, na utvrđen dohodak ili dobit. Također, u slučaju kada fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost putem obrta ili s obrtom izjednačenih djelatnosti, a osigurana je po osnovi radnog odnosa kod nadležnih nositelja osiguranja u Republici Hrvatskoj, a to su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ima obvezu plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja te samostalne (druge) djelatnosti – istaknuli su u Poreznoj upravi.

Što je drugi dohodak
Nastavljaju da obvezu poreza na dohodak i doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti utvrđuje i zadužuje sam porezni obveznik na temelju predanih poreznih prijava odnosno izvješća u skladu s propisima o porezu na dohodak i dobit. Ukoliko ne postoji registracija obavljanja djelatnosti, rekli su u Poreznoj upravi, dodatni poslovi mogu se obavljati na temelju, primjerice, ugovora o djelu. U tom slučaju se ostvareni primici oporezuju na način propisan za drugi dohodak.

– Naime, drugi dohodak su oni primici koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava i kapitala. U tom slučaju su isplatitelji primitaka obvezni o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak i obustavljenim i uplaćenim javnim davanjima (obvezanim doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, predujmu porezu na dohodak) izvijestiti Poreznu upravu po isplati na propisanom Obrascu JOPPD. Budući da je obveza prijave primitaka i uplate javnih davanja na poslodavcu, fizička osoba koja obavlja dodatne poslove ne mora o ostvarenim primicima obavještavati Poreznu upravu.

A kako Porezna uprava po službenoj dužnosti vrši godišnji obračun dohotka i poreza na dohodak za svaku fizičku osobu koja ostvaruje godišnje dohotke odnosno dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugi dohodak, može nastati obveza za uplatu poreza na dohodak ili pravo na povrat preplaćenog iznosa poreza na dohodak, s obzirom na iznos dohotka i plaćenih predujmova poreza na dohodak – podsjetili su u Poreznoj upravi.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici protiv Vladinih mjera: "Prave nas budalama"

03.06.2026.

Udruga Glas poduzetnika pokrenula je peticiju "Ne novim nametima", a odaziv je velik, potpisalo ju je preko 20 tisuća građana

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Koliko će trajati početna faza nekažnjavanja poduzetnika za pogreške?

30.03.2026.

Podatak da je u sedamdeset dana fiskalizirano više od 23 milijuna e-računa govori o veličini i važnosti projekta. No nije sve krenulo glatko

U kojim slučajevima se ne plaća porez na nekretnine, što vlasnici trebaju napraviti?

13.03.2026.

U 2026. godini pravila na hrvatskom tržištu nekretnina doživjela su značajnu promjenu. Model prema kojem su se stanovi i kuće kupovali prvenstveno kao oblik pasivne štednje, a zatim godinama držali prazni uz logiku da „ne stvaraju trošak“, više nije održi

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk