Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2025

Porezni stručnjak za Forbes: Iznajmljivanje apartmana i dalje je najjeftiniji izvor dohotka

Izvor: forbes.n1info.hr · Autor: Gordana Grgas  

Porezni stručnjak za Forbes: Iznajmljivanje apartmana i dalje je najjeftiniji izvor dohotka

Kad je u rujnu Vlada pokrenula proceduru izmjene Zakona o porezu na dohodak, u čemu je obuhvatila i iznajmljivanje nekretnina, u obrazloženju puštenom u javno savjetovanje bilo je rečeno da je cilj ujednačavanje poreznog tretmana dugoročnog ili ugovornog najma (stanovanje) i kratkoročnog najma (turizam). Hoće li to tako doista biti u praksi?

U turistički najrazvijenijim gradovima i općinama će iznos paušalnog poreza po krevetu iduće godine vjerojatno značajno rasti u odnosu na 2024. godinu (budući da će minimum po krevetu za takve jedinice lokalne samouprave biti 100 eura, prema Zakonu o porezu na dohodak, a maksimum 300 eura), ali generalno gledano, iznajmljivanje apartmana turistima i dalje će u Hrvatskoj biti „najjeftiniji izvor dohotka“, kaže u razgovoru za FORBES Hrvatska Ivan Petarčić, konzultant iz RRIF-a.

Računica za isti maksimalni primitak
Valja imati na umu da je podignut i maksimalni prag za paušalce – fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od iznajmljivanja, sa 40 tisuća na 60 tisuća eura, koliko je povećan prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Petarčić nam stoga daje sljedeću usporedbu: iznajmljivač koji ima 4 apartmana s po 2 kreveta (ukupno njih 8) na atraktivnoj lokaciji u općini ili gradu u I. kategoriji po turističkoj razvijenosti, godišnje će platiti maksimalni paušalni porez na dohodak u iznosu 2400 eura (8 × 300 eura), a pritom može ostvariti primitke od 60 tisuća eura. Na iste godišnje primitke, iznajmljivač bi u slučaju dugoročnog najma platio 5040 eura poreza na dohodak jer se primjenje 12 posto poreza na osnovicu od 60 tisuća eura umanjenu za 30 posto paušalnih izdataka. Prema tome, u dugoročnom bi njamu platio dvostruko više poreza na dohodak.

No, Petračić ipak napominje da je, ekonomski gledano, dvojbeno treba li te poreze izravno uspoređivati. Za dugoročno iznajmljivanje se, naime, priznaju troškovi održavanja nekretnine koji se odbijaju od ostvarenog dohotka i tako se dolazi do porezne osnovice, a za kratkoročno se iznajmljivanje troškovi uopće ne priznaju iako postoje (održavanje, režije, turistička članarina) i vjerojatno su viši nego kod dugoročnog iznajmljivanja.

Porezi i turističke kategorije

Porez na dugoročni najam iznosi 12 posto na osnovicu (formalno se to zove porez na dohodak od imovine, a plaća se na iznos najamnine umanjene za 30 posto na ime troškova), a porez na kratkoročni, turistički najam je paušalni porez koji je do najnovije izmjene zakona išao od minimalno 20 eura do maksimalno 200 eura po krevetu. Ili, kako je stajalo u obrazloženju Vladinih zakonskih izmjena, dosad je porezno opterećenje dohotka ostvarenog od dugoročnog najma iznosilo 8,4 posto, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima prosječno samo 2 posto.
Paušalni porez po krevetu najnovijim je zakonskim izmjenama dignut te se može kretati od minimalno 20 eura u turistički nerazvijenim gradovima i općinama sve do maksimalno 300 eura u turistički razvijenima, a odluku o konkretnom iznosu donose jedinice lokalne samouprave u skladu s rasponom koji je predviđen za njihovu kategoriju turističke razvijenosti. Rok za to je do kraja veljače 2025. godine.
Vezano za turističku razvijenost i kategorije koje su uvedene, valja reći da gradovi i općine u kontinentalnim dijelu Hrvatske uglavnom pripadaju 0, III i IV kategoriji (osim Grada Zagreba), te imaju niži minimalni i maksimalni iznos paušalnog poreza po krevetu od onih na moru koji su u kategoriji I ili II. Taj se indeks turističke razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave temelji na ukupnom broju posjetitelja, broju turističkih dolazaka, noćenja, smještaja i slično te po tome rangira gradove i općine.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici protiv Vladinih mjera: "Prave nas budalama"

03.06.2026.

Udruga Glas poduzetnika pokrenula je peticiju "Ne novim nametima", a odaziv je velik, potpisalo ju je preko 20 tisuća građana

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tomislav od kiteboardinga želi napraviti pravu turističku senzaciju u Hrvatskoj. Objasnio nam je kako - Uplift

02.06.2026.

Kada Tomislav Krčelić govori o kiteboardingu, iz svake rečenice jasno je da ne govori samo o sportu. Za njega je to način života, prostor slobode i izlaska iz zone komfora, ali i vrlo konkretan turistički potencijal koji Hrvatskoj može donijeti novi tip g

Bavarci preplavili Istru - na poluotoku ih se odmara 90 tisuća

01.06.2026.

U dijelu njemačkih pokrajina traju dvotjedni školski praznici pa su Nijemci, osobito Bavarci, preplavili Istru. Od oko 130 tisuća turista, na poluotoku ih je gotovo 90 tisuća. Napunili su hotele, dio privatnog smještaja i kampove

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk