Portugal zadovoljan eurom, ali nosi upozorenje Hrvatskoj

Dvadeset godina od uvođenja eura Portugal danas uvođenje zajedničke valute smatra vrlo pozitivnim, ocijenio je guverner Banco Portugal Carlos Da Silva Costa na predavanju u Hrvatskoj narodnoj banci pod nazivom “Dva desetljeća s eurom - portugalska perspektiva”. Prednosti eura ta je zemlja posebice osjetila tijekom financijske krize koju je lakše prebrodila zahvaljujući dostupnosti jeftinog novca.

“Euro je promovirao pomak prema režimu koji karakteriziraju niže i manje nepredvidljive kamatne stope, kao i stope inflacije, a doveo je i do važnih strukturnih promjena u portugalskoj ekonomiji”, rekao je guverner Da Silva Costa.

Konvergencija, ali...

Za domaće skeptike koje brine rast cijena zbog eura, portugalsko iskustvo govori da je u prvom tromjesečju 2002. konverzija escuda u euro donijela 0,2 postotna boda višu inflaciju, a cijene usluga podigla 0,5 bodova.

Nakon ulaska u tečajni mehanizam Portugal je praktično prepolovio dugogodišnju inflaciju, s prosječnih 11,7 na 4,9 posto, a gospodarstvo brzo konvergiralo pa je 1998. BDP po glavi dosegao 70 posto EU prosjeka. A sad slijedi “ali”. Na krilima obilja novca i pada kamatnih stopa, realna konvergencija sakrila je gomilanje makro neravnoteža, posebice u fiskalnoj domeni. Zaduživanje privatnog sektora je eksplodiralo: od 1995. do 2007. štednja se prepolovila, a dug udvostručio na (prosječnih) 187,2% BDP-a. Portugalci su dugom financirali potrošnju i niskoprofitabilna ulaganja, a jeftinom novcu nije odoljela ni država koja je provodila procikličku fiskalnu politiku.

Zaronili u dug

Budžetski deficit 2010. premašio je 11%, a javni dug 100% BDP-a. Kakva je danas situacija? Prosječni deficit državne blagajne (2015-2018.) iznosi -2,4%, javni dug 128,3%, a dug privatnog sektora 216,3% BDP-a. Ekonomija je u tom periodu rasla tek 2,2% (potencijal rasta tek 1,2% što je lošije i od Hrvatske). “Zadnjih 25 godina povijesti u Portugalu uči nas da su neravnoteže uzrokovali pretjerano zaduživanje uz slabi potencijal rasta. Uči nas i da je kombinacija lakog pristupa kreditima i nedovoljno kvalitetnih institucija i politika ograničila potencijalni rast", ustvrdio je portugalski guverner kojeg je uz tu visinu duga bez sumnje razveselio nastavak ekspanzivne politike ECB-a. Pouke te male i otvorene ekonomije itekako bi se mogle ozbiljno razmatrati i u Hrvatskoj na njenom putu prema euru, samo je pitanje hoće li se poruka čuti na pravim adresama