Postoji li uopće “paušalni obrt” i što znače pojmovi isporuke, primici, dohodak?

Što zapravo znači paušalno oporezivanje i koje su mu prednosti? Je li to posebna vrsta obrta koji je dostupan samo početnicima? Koja su značenja pojmova isporuke, primici i dohodak?
Piše: Zorana Mavričić-Korošec, Makora knjigovodstvo

Ova rubrika postoji više godina pa smo se temama odmakli prema malo naprednijim fazama poduzetništva. Ipak, zbog novih čitatelja, vratit ćemo se baznim temama kako bismo pomogli onima koji sada razmišljaju o pokretanju svoga poslovanja.

Prije više od desetljeća, kad sam pisala prve tekstove, danas najrašireniji oblik za pokretanje poslovanja, a to je paušalni obrt, nije ni postojao.

Odmah moram samu sebe demantirati i naglasiti da ta širom prihvaćena sintagma nije uopće točna. Naime, svaki obrt je po svojoj pravnoj definiciji isti. Radi se o registriranju gospodarske djelatnosti fizičke osobe, obrtnika. Termin ‘paušalni’ odnosi se zapravo samo na način oporezivanja obrta. Po svemu ostalom, taj je obrt jednak svakom drugom obrtu i kad jednom prestane biti paušalno oporezovan, neće se mijenjati ni jedna stavka u obrtnom registru i taj obrt u ostalim segmentima neće imati ništa više ni manje prava ili obveza.

Što zapravo znači paušalno oporezivanje?
Rekla bih da je to jedna vrsta dogovora između poreznih vlasti i obrtnika koji je započeo poslovanje. U tom dogovoru svaka strana ostvaruje određene pogodnosti, ali postoje i ograničenja.

Za svaki razred definiran je iznos poreza koji se godišnje plaća. Onaj na donjoj granici razreda plaća jednaki iznos poreza kao i obrtnik na gornjoj granici tog razreda. Štoviše, obrtnik koji zatraži paušalno oporezivanje i ne ostvari ni euro primitaka, dužan je platiti porez.

Zauzvrat, paušalno oporezivani obrtnici nisu dužni voditi poslovne knjige i utvrđivati visinu izdataka i računati svoj dohodak, tj. zaradu.

Također, plaćaju manji iznos doprinosa od ostalih obrtnika pa im je ukupno porezno opterećenje u širem smislu (tj. kad uračunamo sve što su dužni uplaćivati u državni proračun) manje.

Ugrubo, sva davanja bit će otprilike 10-15% vrijednosti primitaka, što je više nego povoljno.

U ovakvom sustavu oporezivanja obrt može biti sve dok mu vrijednost isporuka ili primitaka ne dosegne 40.000 eura.

Dosad smo već upotrijebili tri termina, koje moramo razjasniti kako bi početnici u poduzetništvu razumjeli o čemu se radi, jer za pravilno planiranje poslovanja moraju biti dobro upoznati s njihovim značenjem.

• Isporuke su zbroj vrijednosti usluga, proizvoda ili robe koju je obrt isporučio u određenom poreznom razdoblju. Obvezni ste fakturirati sve ono što ste u određenom mjesecu isporučili i nije dopušteno dogovaranje oko datuma izdavanja računa. Kod isporuka usluga, račun se izdaje na dan izvršenja usluge, a kod isporuke dobara na dan kada je dobro prešlo u posjed kupca. Zato pojednostavnjeno možemo reći da su isporuke izdani računi. Kad isporuke u određenoj godini prijeđu iznos 40.000 eura, obrt mora u sustav PDV-a, a zbog toga gubi pravo na paušalno oporezivanje.

• Primici su naplaćene isporuke. Kada primici obrta dosegnu 40.000 eura, obrt mora početi voditi poslovne knjige i utvrđivati dohodak. Primici mogu sadržavati naplaćene isporuke iz prethodne godine pa je moguće da se ovaj prag dosegne prije negoli prag isporuka.

• Dohodak je razlika između primitaka i izdataka. On se utvrđuje u poslovnim knjigama, tj. u Knjizi primitaka i izdataka koju je obvezan voditi obrt koji je izgubio pravo na paušalno oporezivanje.

Iz sveg navedenog vidljivo je da tzv. paušalni obrt nije neka posebna vrsta obrta niti da je dostupan samo početnicima.