Potporu uložili u nasade: Jagode su planule, a maline stalno pristižu

RAJEVO SELO - Prije šest godina Sabina i Ramo Hrustić te njihovih troje djece, ostali su bez svoga doma kao i mnogi Rajevčani kojima je tog kobnog 17. svibnja 2014. podivljala Sava, nakon puknuća nasipa u njihovu selu, poplavila kuću i uništila sve što su godinama stvarali.Danas se bave proizvodnjom voća i povrća, posao im, kažu, za sada dobro ide i od svoga rada pristojno žive.

- Kuća je bila dva metra pod vodom. Tri krave i tele odnijela nam je mutna voda – prisjeća se Ramo, koji je nedugo potom ostao i bez posla. Nekoliko mjeseci nakon poplave s još četrdesetak kolega dobio je otkaz u tvornici namještaja u Gunji. Zbog uništenih strojeva, materijala i gotovih proizvoda te zbog velike materijalne štete vlasnik nije mogao nastaviti proizvodnju i bio je prisiljen staviti ključ u bravu.

Vratili uloženo
Hrustići su od države uzeli novac i sami obnovili kuću. Iz svoga sela nisu željeli otići, niti tražiti sreću izvan Hrvatske, a živjeti od socijalne pomoći za njih, kažu, nije bilo rješenje. S obzirom na to da imaju oko 3,5 hektara zemlje, što je malena površina za ratarstvo, odlučili su baviti se voćarstvom i povrtlarstvom. Krenuli su s 500 sadnica malina koje su dobili s Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Šafarić, iz Varaždina, poznatog međimurskog proizvođača bobičastog voća. Ovi vrijedni Rajevčani danas imaju 1000 sadnica malina, na površini od oko tisuću kvadrata.

- Prošli smo na Mjeri 6 i dobili nepovratno 20.000 eura koje smo uložili u nove nasade – govori Ramo.

Prošle su godine voćarsku proizvodnju u svome OPG-u odlučili proširiti i na jagode, a zahvaljujući dobivenim sredstvima odmah su nabavili potrebnu mehanizaciju za pravljenje redova među jagodama i postavljanje folija. Na pola hektara površine zasadili oko 10.000 sadnica, a imaju i nasad divljeg šipka s 1000 grmova.

- Ove godine imali smo prvi urod jagode i zadovoljni smo, vratili smo uloženo, a nagodinu bismo trebali imati puni urod, znači mnogo veće prinose. Ove godine smo s 10.000 sadnica ubrali oko 1,5 tona jagoda, a nagodinu ih očekujem najmanje pet tona, ako sve odradim kako treba, i ako ne bude vremenskih ekstrema – ustvrdio je. Nakon završetka berbe "ošišao" je lišće s nasada jagoda, što je, napominje, važno obaviti iz nekoliko razloga, ponajprije zbog boljeg uroda i kvalitete plodova.

Svježe i kvalitetno
Na proljeće ponovno slijedi "šišanje" i gnojidba do svibnja dok ne počnu stizati slasni plodovi.

- Svu smo količinu jagoda prodali na kućnom pragu, nisam čak išao ni na tržnicu. Mislili smo nešto i u džem preraditi, ali nije bilo potrebe, jer su kupci sve odmah razgrabili. Proljetos nas je pogodilo i nevrijeme praćeno tučom, urod je zbog toga malo kasnio, ali jagoda je opet rodila i zadovoljni smo. Prodavali smo je po cijeni od 20 kuna za kilogram, uglavnom smo pakirali korpice od pola kilograma. Nakupac je došao i sve uzeo. Kupci sve više traže kvalitetno, friško i ekološko voće - zadovoljno ističe.

Što se tiče maline, postoji ih više vrsta, a kod njih je, napominje, sorta koja stalno rađa, od srpnja pa sve do prvih mrazeva. Stalno im pristižu manje količine i to im više odgovara zbog prodaje, jer lakše im je, kažu, stalno prodavati malo-popomalo nego odjedanput plasirati veće količine, što je ponekad vrlo teško. I malinu prodaju na kućnom pragu, nekada je, ovisno o ubranim količinama, iznesu i na tržnicu u susjednu Gunju. Prodaju je po cijeni od 24 kune za kilogram.

- S 1000 grmova ove smo godine u dva mjeseca, otkako smo je počeli brati, prodali maline u vrijednosti 10.000 kuna, znači imali smo nešto više od 400 kilograma, a vjerujem da ćemo uspjeti ubrati još najmanje 200 kilograma - zaključuje Ramo.

U plasteniku je povrtlarska proizvodnja i ondje imaju papriku, krastavce i rajčicu, sve prodaju uglavnom na tržnici u Gunju. Pomažu im otac i majka, a za sadnju i berbu angažiraju i pokojeg radnika.