Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Stu 2008

POTROŠAČKI KREDITI: Sve teže do kredita

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Jadranka Šević  

POTROŠAČKI KREDITI: Sve teže do kredita

Hrvatski građani su se krajem rujna ove godine ukupno kod banaka zadužili 118 milijardi kuna. Time je zaduženost po svakom stanovniku porasla na 26.222 kune ili 3641 euro. Zaduženost svakog građanina gotovo je udvostručena od 2004. kada je iznosila 1979 eura. U samo godinu dana ukupna zaduženost građana povećana je 11 posto ili 11,57 milijardi kuna. Pritom su stambeni krediti porasli 5,81 milijardu kuna. Jednako toliko su porasli i svi ostali potrošački krediti u koje ubrajamo kredite za automobile, kredite preko kartica, hipotekarne i klasične gotovinske. Krajem rujna ove godine godišnja stopa rasta kredita banaka odobrenih stanovništvu spustila se na 10,9 posto, pri čemu je godišnja stopa rasta stambenih kredita krajem rujna iznosila 13,5 posto.

Val poskupljenja
Iako se na prvi pogled čini da kamate poslije vala poskupljenja početkom godine nisu dizane, one su povećavane i tijekom ljeta i jeseni. Erste banka je, primjerice, od 15. rujna povećala kamate od 0,3 do 0,45 posto za gotovinske i hipotekarne kredite. Dok se lani stambeni kredit u eurima mogao naći i s pet posto kamata, danas se kreću i do 6,75 posto. Dok su se gotovinski krediti u manjim bankama mogli naći i po 6,75 posto, sada kamata na kredite u pravilu doseže, pa i prelazi deset posto.

Kreditna politika je restriktivnija, ističu u bankama. Pojačano se analizira i procjenjuje kreditna sposobnost klijenata, i to osobito u segmentu gotovinskih kredita koji su namijenjeni potrošnji. Sve su banke od početka mjeseca uskladile ocjenu kreditne sposobnosti s Ovršnim zakonom, prema kojemu građanima mora ostati 2500 do 3000 kuna na raspolaganju.

Neke banke, poput RBA, pogoršale su i uvjete dobivanja stambenog kredita koji može maksimalno iznositi do 75 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Promjena je uvedena početkom ovog studenoga. Dosad je omjer vrijednosti nekretnine i kredita bio 1:1. RBA je početkom studenoga ukinula odobravanje gotovinskih kredita u kunama.

Građani tvrde da su banke počele odugovlačiti i s isplatom kredita, pa i sa samom procedurom odobrenja. Kredit koji se mogao reazlirati u roku od mjesec dana, sada se u najboljem slučaju dobiva za dva mjeseca. Banke, pak, to poriču, ističući da je kašnjenje moguće samo zbog izračuna rasta plasmana koji su banke obvezne mjesečno davati središnjoj banci. U tom se slučaju “višak” kredita prolongira za sljedeći mjesec, ali kašnjenje iznosi samo do dva tjedna.

Kredit za jedan dan
Građani svoju potrošačku groznicu plaćaju prosječno s deset do 15 posto godišjih kamata (službeno 8,6) ili između 6,9 i 10,4 milijardi kuna godišnje. Upravo je takva zarada glavni motiv poticanja manije potrošnje od samih banaka, ali i trgovaca. Lakoći i brzini dobivanja kredita, koja je svedena na jedan dan, i primamljivosti raznih ponuda banaka, po nekim procjenama, nije odoljelo samo deset posto zaposlenih i umirovljenika. Usporavaju se stope rasta kredita stanovništvu, posebice stambenih kredita građana kod banaka. Hrvati su u usporedbi s nacionalnim dohotkom do četiri puta rastrošniji od prosječnog stanovnika Europske monetarne unije. Dok građanin EMU na potrošačke kredite zadužuje oko sedam posto europskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), hrvatski građani zadužili su nevjerojatnih 26 posto BDP-a ili 69,49 milijardi kuna.

Manje rastrošne zemlje
Hrvati su po potrošačkim kreditima, u koje su uračunati krediti na kartice, krediti za aute i sve vrste gotovinskih nenamjenskih kredita, apsolutni rekorderi 16 zemalja regije Srednje i istočne Europe u koju su analitičari UniCredita uvrstili i Estoniju, Latviju, Litvu, Tursku, Rusiju i Ukrajinu.

Najveći potrošači u regiji poslije Hrvatske su Rumunjska, Bugarska i Poljska gdje potrošački krediti “jedu” između sedam i osam posto nacionalnog dohotka. Najmanje rastrošni su Estonci i Turci koji su tom vrstom kredita zadužili oko 1,5 posto nacionalnog dohotka. Prosjek regije iznosio je šest posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Državni tajnik: Kod plavog dizela najmanje je prostora za reakciju

07.04.2026.

Gorivo je od ponoći opet skuplje. Litra benzina je 1,66 eura, što je četiri centa više, dok litra dizela stoji 1,85 euro, 12 centi više. Najviše je poskupio plavi dizel - 17 centi, na 1,36 euro. O novim cijenama goriva odlučila je Vlada na jučerašnjoj tel

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Plavi dizel poskupio: Za koliko eurocenti i do kada vrijede cijene?

03.03.2026.

Vrijedit će do 10. ožujka, a poskupjele su i druge vrste goriva pa su tako za Eurosuper 95 od 1,43€ do 1,57€, za Eurosuper 100 od 1,85€ do 1,91€ te za Eurodizel od 1,38€ do 1,69€. Cijena autoplina se kreće od 0,89 do 0,93€.

Kava poskupjela duplo, a kila krumpira šest puta: Ovako bi danas izgledale cijene u kunama

06.01.2026.

Građani su do 31. prosinca u HNB-u mogli zamijeniti kovanice kune, dok zamjena novčanica traje i dalje. No, mnogi nisu svjesni koliko su zapravo poskupjele namirnice u protekle tri godine.

Nova godina, nova poskupljenja: Skuplja struja, komunalna naknada raste i do 265 posto

02.01.2026.

S prvim danom nove godine stižu i veći iznosi na računima. Veći će nam biti računi za struju, a u brojnim gradovima poskupjela je i još jedna naknada.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk