Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2023

Povoljna klima: U Samoboru je za poduzetnike uvijek proljeće

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

Povoljna klima: U Samoboru je za poduzetnike uvijek proljeće

Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, Samobor se već generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje

Makar se njegovim kremšnitama i bermetu ne može odoljeti, Samobor je puno više od mjesta u koje Zagrepčani bježe za vikend ne bi li prošetali Vugrinščakom ili do Staroga grada. Grad je to koji već nekoliko godina osvaja titulu najboljega velikoga grada u Hrvatskoj za gospodarstvo, a uz ekonomske jednako uspješno ostvaruje i ostale ciljeve, poput socijalnih i infrastrukturnih.

Vječno je proljeće u mjestu čija poduzetnička klima zaista neprestano cvate i razvija se, što dokazuju i mnoge male, srednje i velike kompanije u Samoboru i njegovoj okolici koje iz godine u godinu ostvaruju sve bolje rezultate i šire poslovanje. Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, već se generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje.

Proizvodnja u Samoboru – i Indoneziji
Mala samoborska tvrtka bavi se s nekoliko segmenata djelatnosti povezane s bojom. Zahvaljujući vlastitom razvoju u njoj znaju izmjeriti boju, izraditi recept za nju, a na kraju je i proizvesti. Počela je kao zastupnica najveće svjetske kompanije koja mjeri boju, a danas se već 90 posto regionalnih kompanija koje proizvode tekstil, papir, plastiku te boje i lakove koristi sustavima koje im je prodala upravo Miltonia.

– Još smo 1995. otkrili novi segment tržišta koji se tada razvijao, proizvodnju nijansi u dućanu boja i lakova ili tinting. Razvili smo svoj sustav i vrlo brzo prodali ga u svim regionalnim zemljama. Tih dana u Srbiju sam putovao s vizom. Sustav je bio dobar i, nakon što smo ga prodali svima lokalno, proširili smo se u Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Libanon i Siriju. Razvili smo svoj softver. Kupovali smo spektralne fotometre u Americi, dispenzere u Nizozemskoj, kolorante u Italiji, karte boja u Francuskoj te pakirali i prodavali kao svoj proizvod. Uspješno smo se nosili s konkurencijom multinacionalnih kompanija. Kamo god smo došli, prodali smo. Bilo nas je tada pet zaposlenih. I onda smo izgubili prvi posao – rekao je Miltonijin osnivač i izvršni direktor ​Tomislav Jurlin.

Što se izgubljenog posla tiče, Jurlin ga je više prihvatio kao lekciju, a ne poraz. Naime, francuski im dobavljač 2002. godine nije mogao isporučiti tonsku kartu na vrijeme pa je od 2003. samoborska tvrtka počela vlastitu proizvodnju tih karata jer su u njoj zaključili da na tržištu postoji nepokriveni segment – ekskluzivna, visokokvalitetna proizvodnja manjih serija takvih proizvoda.

– Stalnim ulaganjem u ljude i tehnologiju podignuli smo kvalitetu na najvišu razinu. Danas, dvadeset godina poslije, među deset smo najvećih u svijetu, prepoznati kao najkvalitetniji. Još prodajemo dispenzere i spektralne fotometre te čuvamo svojih 90 posto tržišnog udjela u regiji, ali naš je glavni posao proizvodnja tonskih karata. Inače, to je ono što vam prodavač u trgovini pokaže kad želite odabrati nijansu za svoj zid ili fasadu – objašnjava Jurlin čija tvrtka izvozi čak 97 posto proizvodnje; od toga, kaže, 50 posto u Europsku uniju, a 50 posto u zemlje izvan nje.

Miltonijina najveća tržišta zasad su Tajland, Turska, Francuska i Kenija. Naravno, to se mijenja iz godine u godinu jer su narudžbe stalnih kupaca višegodišnje.

Samoborski div
DIV grupa matična je tvrtka cijele grupe poduzeća koja zajedno tvore najveću regionalnu grupaciju specijaliziranu za preradu, proizvodnju i trgovinu vijčane robe te ostalih strojnih dijelova i metalnih proizvoda, brodogradnju, projekte kapitalne željezničke infrastrukture i mostogradnju. Cijela grupacija ima tvornice u Hrvatskoj, BiH i Srbiji te brodogradilište Brodosplit. Regionalni je lider u metaloprerađivačkoj industriji koji zapošljava ukupno 3500 radnika te je komercijalno prisutan u više od trideset zemalja svijeta.

– U dijelu proizvodnje standardnih elemenata i sklopova te specijalnih vijčanih elemenata gotovo se 95 posto proizvodnje izvozi, kao i više od 70 posto proizvoda iz segmenta kolosiječnog pribora. Građevinski projekti željezničke infrastrukture većinom se provode na domaćem tržištu, a i djelatnost inženjerskih poslova u brodogradnji, razvoju i istraživanju – kaže član Uprave DIV grupe Darko Pappo.

Širenje proizvodnje
Bijuk HPC ​izvozno je orijentirana samoborska tvrtka čijih se više od 80 posto proizvoda izvozi na tržište zemalja EU-a i u druge zemlje, a na domaćem tržištu zastupljen je na gotovo svim područjima, osobito u brodogradnji, prerađivačkoj industriji, prehrani, kemijskoj i naftnoj industriji. Bavi se proizvodnjom cijevnih spojeva, odnosno raznih hidrauličkih komponenata. Proizvodi ih u tri pogona, od kojih svaki ima 710 četvornih metara, i sprema u 600 četvornih metara veliko skladište u Vrbovcu Samoborskom.

– Proizvodnja u vlastitom pogonu temelji se na dugogodišnjem iskustvu koje se stjecalo od 1965. godine. Od obiteljskog obrta do današnje moderne tvrtke ustrojeni su najviši standardi tehnologije i kvalitete. Tehnologija proizvodnje cijevnih spojeva i drugih proizvoda zasniva se na CNC postrojenju najnovije generacije. U sklopu kompletne potpore kupcima svojega proizvodnog programa pružamo razne usluge: primjerice, strojno uprešavanje prstena na krajeve cijevi, izradu nestandarnih spojeva po nacrtima ili uzorku, kutnih cijevnih instalacija upotrebom suvremene tehnologije, gibljivih hidrauličkih instalacija, kao i savjetovanje te tehničku podršku iz područja tvrtkinih djelatnosti – iznosi financijski direktor u poduzeću Bijuk HPC​ Miroslav Piškor.

Cijeli tekst je dostupan u digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Umirovljeni obrtnici mogu nastaviti raditi, ali samo uz pola mirovine

31.03.2026.

Od ove godine umirovljeni obrtnici mogu otvoriti ili zadržati obrt uz isplatu 50 posto mirovine, što im omogućuje ostanak u poslu i prijenos znanja i bolji životni standard

Revolucija u EU: tvrtka za 48 sati bez kapitala i birokracije

20.03.2026.

Europska komisija predstavila je prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila koji će u svim zemljama članicama omogućiti ista pravila igre: osnivanje tvrtke u roku od 48 sati, za manje od 100 eura i bez ikakvih minimalnih kapitalnih

Damjan Geber: Zašto su arhitekti često loši poduzetnici?

21.01.2026.

U novoj epizodi Liderova podcasta gost je Damjan Geber, osnivač i izvršni direktor arhitektonskog studija Brigada, jedan od rijetkih arhitekata u Hrvatskoj koji otvoreno govori o arhitekturi kao poslu, a ne samo kao estetskoj ili umjetničkoj disciplini.

Hrvatski studenti rijetko postaju poduzetnici. Dva ferovca i ekonomist odlučili su to promijeniti

28.12.2025.

Na hrvatskoj startup sceni ne nedostaje ni događanja ni ambicije, ali među studentima je poduzetništvo i dalje rezervirano tek za one rijetke koji se usude zakoračiti u nepoznato. Stoga su trojica zagrebačkih studenata odlučila to promijeniti.

Projekt „Biti bolji – 1000 ideja“ povezao školu i poduzetništvo

27.12.2025.

Projekt „Biti bolji – 1000 ideja“ još je jednom potvrdio koliko je mladima važno omogućiti učenje kroz stvarna iskustva i izravni susret s poduzetničkom praksom. Kroz ovaj pilot-projekt učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek imali su prili

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke