Povratak naknade od 50 lipa za ambalažu mlijeka i jogurta

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na središnjem je portalu za e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću objavilo nacrt prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Predloženim izmjenama želi se proširiti popis ambalažnih proizvoda u sustavu povratne naknade od 50 lipa tako da se u sustav povratne naknade doda ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te jednokratne ambalaže (plastične boce, limenke i staklene boce) od pića volumena 0,20 litara.

Stimulativno

Vraćanjem ove ambalaže u sustav povratne naknade zasigurno će se značajno povećati stopa odvajanja i recikliranja otpada uz istovremeno smanjenje odlaganja, kao i sprječavanje njezina odbacivanja u okoliš, smatraju u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. U 2014. godini, dok je ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda bila uključena u sustav povratne naknade, od ukupnog broja prikupljenih jedinica oko 16 posto činila je otpadna ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda. S obzirom na to da se povratna naknada od 50 lipa od uvođenja 2005. godine pokazala kao najbolja stimulativna mjera koja građane potiče na odvajanje otpadne ambalaže i njeno vraćanje u trgovine, procjenjuje se da će proširenjem popisa ambalažnih proizvoda za koji se može dobiti naknada u sustav povratne naknade ući približno 70 milijuna novih ambalažnih jedinica, tj. oko 2,2 milijuna kilograma ambalažnog materijala pogodnog za recikliranje. Iz Ministarstva također napominju kako je prilikom izrade nacrta prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži održano niz sastanaka i konzultacija s predstavnicima HGK i s predstavnicima trgovine i proizvođača iz Hrvatske udruge poslodavaca. Javna je rasprava otvorena do 23. travnja.

Kada je riječ o zbrinjavanju ostale plastične ambalaže, istražili smo kako Osječani brinu o njoj i koliko se tog otpada vraća u otkup. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u Hrvatskoj je 2160 prodajnih mjesta i 281 partner u prikupljanju PET ambalaže, dok se u Osijeku nalazi njih 40-ak. Iako se vraćanje potrošenih plastičnih boca poistovjećivalo s ugroženim socijalnim statusom, automati za njihovo prikupljanje privukli su sve građane na vraćanje boca.

Kako oni funkcioniraju? Kupac ubacuje plastične ili staklene boce (ovisno o vrsti uređaja, nap.a.) u automat koji očitava kod s ambalaže i izbacuje potvrdu o iznosu naknade koju potom kupac na blagajnu trgovine ide unovčiti. Međutim, nakon što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2014. godini donio odluku o provođenju pilot-projekta preuzimanja otpadne plastične ambalaže, odnosno limenki i staklenih boca za pića s jednokratnom uporabom kod prodavatelja putem uređaja za prihvat ambalaže s modulom za ploštenje, u Osijeku su instalirana tri takva RVM uređaja koji mogu drobiti plastične boce. U 2017. i 2018. godini prikupljeno je 3.271.994 komada PET ambalaže na osječkom području, a ukupna naknada za vraćenu ambalažu je iznosila 1.635.997 kuna.
Veliki povrat

Na pitanje što se dalje događa s prikupljenim otpadom, iz Fonda kažu da trgovina predaje sakupljene vreće s PET bocama ovlaštenom sakupljaču. Nakon prešanja, baliranja, vaganja i evidentiranja ta se količinu odvozi obrađivaču koji od toga radi granulat koji se koristi u daljnjoj proizvodnji. U Fondu napominju kako nemaju podatke o ambalaži koja se prikuplja putem aparata koji ne drobe boce, jer se ona tretira kao ručni prihvat. Međutim, pohvalno je napomenuti kako se u prosjeku prikupi 85 posto PET ambalaže koja se stavi na tržište, a koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade.

Nakon što smo upit o prikupljanju plastičnih boca poslali nekolicini trgovačkih lanaca koji imaju tu mogućnost, a posluju u Osijeku, konkretan odgovor dobili smo samo od Spara. Naime, u Osijeku se nalaze dva Interspar hipermarketa i dva Spar supermarketa koji omogućuju otkup plastične ambalaže bez ograničenja u količini povratka. U 2017. godini otkupljeno je više od dva milijuna komada povratne ambalaže, dok se u 2018., nakon što su otvorene nove Sparove trgovine, otkup povećao na više od tri milijuna komada.

NAKNADA UKINUTA U STUDENOME 2015.
Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gostujući na Laganini FM-u, krajem studenoga prošle godine izjavio je kako je povratak naknade za ambalažu mlijeka i mliječnih proizvoda planiran za početak ove godine, međutim to se nije dogodilo jer je Ministarstvo zaštite okoliša obavljalo dodatne razgovore s proizvođačima koji smatraju da je riječ o novom nametu zbog kojega bi moglo poskupjeti mlijeko. Analizama je utvrđeno da je ta ambalaža, koja se prije prikupljala kroz sustav, u većini slučajeva završavala u miješanom komunalnom otpadu i opterećivala odlagališta otpada. Nerijetko se ona baca i u prirodu. Podsjetimo, povratna naknada za mliječnu ambalažu ukinuta je 1. studenogaq 2015. godine, kada je na čelu Ministarstva zaštite okoliša bio Mihael Zmajlović (SDP), uz obrazloženje kako je njen udjel u ambalaži obuhvaćenoj povratnom naknadom samo 11 posto.