Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Tra 2022

Povrće iz slavonskih plastenika najviše ide u izvoz za Njemačku

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Miroslav Flego  

Povrće iz slavonskih plastenika najviše ide u izvoz za Njemačku

U Hrvatskoj se plastenička/staklenička proizvodnja odvija na 660 hektara. Najviše parcela pod plastenicima i staklenicima je, prema podacima ARKOD-a, uporaba poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku, za 2021. godinu, u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 1095 parcela na ukupnoj površini od 129,22 hektara, a Vukovarsko-srijemskoj, gdje je poljoprivreda, posebice povrtlarstvo, važna grana, tek su 244 parcele i ukupno 22,11 hektara.

U Osječko-baranjskoj su 704 parcele ukupne površine 69 hektara, a u Zagrebačkoj 794 parcele površine 68 hektara. Pod plastenicima i staklenicima poljoprivrednici najviše uzgajaju miješane povrtlarske kulture - 78 hektara, a na drugom mjestu je paprika na 69,5 hektara...

Izravne potpore

Prema mišljenju ekonomista i agronoma, za ekonomski isplativu proizvodnju potrebno je sagraditi i opremiti jedan ili više objekata od najmanje 1000 četvornih metara ukupne obradive površine u kojima će se tijekom čitave godine, bez obzira na godišnje doba, intenzivno proizvoditi razno povrće i cvijeće.

U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju kako poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za proizvodnju pod staklenicima ili plastenicima, a da bi ostvarili izravnu potporu trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika, a poljoprivredno zemljište mora biti upisano u ARKOD sustav.

Koja je uopće razlika između plastenika i staklenika, osim u materijalu izvedbe plastična folija - staklo, pojasnio je za Glas Slavonije Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu.

- Plastenici i staklenici su stalni, stabilni zaštićeni prostori, pokriveni polimernim materijalima u obliku filmova ili ploča, odnosno staklom. Konstrukcija ovih objekata danas je građena od vruće pocinčanih čeličnih cijevi i aluminijskih profila. U odnosu na ranije korištene materijale za izradu konstrukcije (drvo, beton), prednost čelične nosive konstrukcije je u uskim profilima, čime je smanjeno zasjenjivanje biljaka, lakše je održavanje i velika je trajnost. Drvene nosive konstrukcije prikladne su za kućne vrtove, jer ih je moguće samostalno izraditi, a još uvijek se mogu sresti u komercijalnoj upotrebi kod proizvođača u Dalmaciji i dolini Neretve. Glavni im je nedostatak laka lomljivost u slučaju obilnog snijega i nemogućnost opremanja automatikom za grijanje i prozračivanje. Nema sumnje kako je staklenik skuplja opcija, ali ima neke prednosti koje su neupitne. Prije svega, tu je trajnost. Uz male troškove održavanja staklenik može potrajati desetljećima, pa će se već zbog same te činjenice više isplatiti. Isto tako, na znatno kvalitetniji način štiti biljke, propušta veću količinu sunčevog svjetla i bolje zadržava toplinu. To može biti i njegov nedostatak, pogotovo u našim primorskim krajevima gdje su topla ljeta, pa postoji velika šansa da ga se ljeti neće moći koristiti zbog previsokih temperatura unutar objekta. S druge strane, plastenik je jeftinija i jednostavnija opcija. Isto tako, vrlo je dobro rješenje za malene vrtove gdje se tijekom toplijih mjeseci može jednostavno rasklopiti i spremiti, a tijekom zime ponovno postaviti - pojašnjava Matić, dodajući kako, a referirajući se na najzastupljenije kulture uzgajane u zatvorenim prostorima, proizvodnja u tonama na bazi jednog hektara iznosi: rajčica - 100 tona, krastavac - 40 tona, paprika - 60 tona, salata - 30 tona, mladi luk - 30 tona.

Zajedničko tržište

- Prema dostupnim informacijama od privatnih proizvođača, izvozi se u Njemačku i donedavno u Rusiju, s tim da službeni podatci o izvozu povrća na razini županije ne postoje. Također, izvoz prema zemljama EU-a ne smatra se izvozom nego zajedničkim tržištem. Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji povrća na razini je od 55 posto te je nužno povećanje proizvodnih kapaciteta, a potporom od 150 milijuna kuna za uzgoj povrća u zaštićenim prostorima smanjit će se jaz između proizvodnje i potražnje svježeg povrća. Natječajem iz svibnja 2020. godine plan je bio financirati novih 50 hektara površina pod stakleničkom ili plasteničkom proizvodnjom. U vezi s potporama valja reći kako ne postoji razlika između proizvodnje na otvorenom ili na plasteniku/stakleniku te takva proizvodnja mora udovoljavati minimalnim uvjetima prihvatljivim za potpore - kaže Andrija Matić.


Komentari članka

Vezani članci

Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja

14.07.2026.

Iza nje su desetljeća znanstvenog rada u hortikulturi, razvoja suvremenih tehnologija uzgoja i očuvanja biljnih resursa. Danas nastavlja obrazovati nove generacije agronoma i cvjećara te promicati održivu i znanjem utemeljenu poljoprivredu.

Kolak: Končar može povući hrvatske tvrtke na svjetska tržišta

12.07.2026.

Predsjednik Uprave Končara pozvao je male i srednje tvrtke na suradnju jer samostalno teško mogu konkurirati globalnim divovima

JGL pokreće najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti

09.07.2026.

Predsjednica Uprave Eva Usmiani Capobianco kaže da će ulaganje od 139 milijuna eura povećati proizvodne kapacitete i ubrzati međunarodnu ekspanziju

Hrvatski gigant osvaja tržišta: Končar sklopio novi višemilijunski posao u Belgiji

07.07.2026.

Domaći industrijski div KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori potpisao je ugovor s belgijskom tvrtkom Elia Asset vrijedan više od 15 milijuna eura. Ovim poslom Končar ne samo da jača svoju poziciju na zahtjevnom tržištu zapadne Europe, već se

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk