Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ruj 2025

"Prag za ulazak u sustav PDV-a mogao bi porasti sa 60 na 100 tisuća eura

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

"Prag za ulazak u sustav PDV-a mogao bi porasti sa 60 na 100 tisuća eura

Prag za paušalno oporezivanje obrtnika koji trenutno iznosi 60 tisuća eura mogao bi do kraja godine biti podignut na 100 tisuća eura, neslužbeno doznajemo.

To je jedna od važnijih najava koje stižu iz resornog ministarstva koje, uz navedenu novost, intenzivno analizira kako izaći iz subvencioniranja energije koje traje već pet godina.

Prema dostupnim javnim podacima, mala i srednja poduzeća zbog tih subvencija imaju višak kapitala od 250 milijuna eura, točno onoliko koliko koriste subvencije za energiju. Što se malih poduzeća tiče, u strukturi njihovog ukupnog troška, energija čini oko 10 do 15 posto. To su navodno restorani, frizeraji i slične djelatnosti gdje ukupan trošak energije čini vrlo mali dio ukupnih troškova.

Iz Ministarstva gospodarstva doznali smo da mjere pomoći za cijenu struje, plina i grijanja preko toplane neće biti ukinute, ali da ih 'neki' više neće moći koristiti. Vlada analizira kako izaći iz subvencioniranja energije, a sugovornik iz ministarstva uvjerava da će pomoć ostati za najugroženije. S potpunim ukidanjem mjera račun za struju prosječnom kućanstvu porastao bi oko 100 eura, a račun za plin 85 eura. Do kraja mjeseca znat ćemo kako će subvencije izgledati.

Trenutne subvencije za energiju također su problematične jer poduzeća imaju višak kapitala na računima, često su to komunalna poduzeća, i to je jedan od razloga zašto iz Ministarstva kažu da moraju izaći iz tih mjera jer one stimuliraju povećanu potrošnju.

Ograničavanje prodaje rashlađenih alkoholnih pića
Ministarstvo gospodarstva će također do kraja godine izmijeniti Zakon o trgovini i omogućiti značajno ograničenje prodaje rashlađenih alkoholnih pića. Neslužbeno doznajemo da će zakonom propisati mogućnost da gradovi i općine mogu odrediti na kojim područjima i isključivo u koje vrijeme trgovine i kiosci mogu prodavati hladna alkoholna pića.

Primjerice, hladno pivo danas možete kupiti u svakom kiosku, svakoj trgovini ili na benzinskoj postaji. U budućnosti to više neće biti moguće, odnosno morat će imati posebnu dozvolu grada ili općine. Isto vrijedi i za vrijeme u kojem se hladno alkoholno piće može prodavati. Primjerice, neko turističko mjesto ili grad koji imaju problem s cjelonoćnim opijanjem turista mogu, primjerice, zabraniti prodaju nakon 17 sati, ili ranije ili kasnije.

- Neće više središta gradova izgledati kako sad znaju izgledati noću zbog pijančevanja. Takva kupnja nije moguća ni u nekim drugim zemljama. Ne možete na skijalištu u Austriji kupovati alkohol na kiosku ili benzinskoj postaji - kaže nam sugovornik iz ministarstva.

To će vrijediti i za velike trgovačke lance, pa će i oni ovisiti o odlukama gradova.

Penali za energetski neučinkovite zgrade
Velika novost do kraja godine čeka i sve suvlasnike u zgradama. Izmjenama zakona propisat će se sankcioniranje onih zgrada koje su energetski neučinkovite, poput onih koje imaju lošu fasadu. Načelna ideja je da zgrada može 'prodavati i kupovati' emisije ugljičnog dioksida, kako to sada vrijedi za tvrtke. Zgrada koja je učinkovita mogla bi prodati svoj udio onoj koja nije. Ta bi zgrada zaradila, a ona loša plaćala bi penale.

Velika pažnja usmjerit će se uz pomoć FZOEU na poticanje energetske obnove zgrada jer je najbolja energija, kažu, ona koja je ušteđena. Za to će navodno postojati penali, ali i nagrade.

Zakoni se mijenjaju, investitori se privlače
Što se tiče Zakona o nabavi i nedavne polemike s HUP-om, on ide vrlo brzo pred Sabor, 'a gospođi Weber ne bi bilo loše da izađe u javnost s točnim podacima', kaže anonimni izvor.

Puno je zakona koji se mijenjaju, od tržišta električne energije koji se usklađuju s praksama EU, jedan od njih je zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. To je Ministarstvu gospodarstva jedan od važnijih s obzirom na to da je Hrvatska preuzela obveze prema međunarodnom ugovoru za preuzimanje radioaktivnog otpada u 2028. godini.

Što se tiče usmjeravanja investitora i poduzetničkih zona, usmjeravaju ih tamo gdje se može vidjeti dostupnost mjesta u poslovnim zonama. Svaki put kad im se investitor obrati, i svi oni koji žele proizvoditi u Hrvatskoj, vrata Ministarstva su im otvorena.

- To je vrlo custom made pristup i investitorima se pristupa individualno i daje im se velika podrška, puno je takvih projekata u pipelineu za koje će Ministarstvo biti sretno da ih priopći čim prije. Nastojat ćemo što više takvih investitora dovesti u Hrvatsku te da daju što bolje plaće - zaključuju iz ministarstva.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Lorena Činčurak: Završila sam Ekonomsku, nisam ni slutila da će mi se zlatarstvo toliko svidjeti

24.05.2026.

Lorena uči o zlatarstvu od mame Svjetlane, u njezinoj zlatarnici Deall. Za godinu će dana moći izići na majstorski ispit. Kaže, voli izrađivati nakit s pričom

Velike promjene za obrtnike: Smanjuje se komorski doprinos i uvodi obiteljski obrt

18.05.2026.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Hrvati masovno otvaraju obrte, ali sloboda ima cijenu

15.05.2026.

Broj obrta od 2020. porastao je gotovo 47 posto, no fleksibilnost, sloboda i veći prihodi često dolaze bez sigurnosne mreže.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk