Precijenjen udio turizma u hrvatskom BDP-u

Neto učinak turističke potrošnje stvarno je oko 10-ak posto hrvatskog BDP-a, a ne 20%, procjenjuju stručnjaci.

Svi se razumiju u nogomet - i turizam. Što bi trebalo, a što ne bi trebalo učiniti, kako bi cijene trebale spustiti odmah, malo poslije ili nikada. Na temelju broja noćenja donose za zaključci o padu/porastu turizma te se predlažu strategije i akcijski planovi, iako nitko sa sigurnošću ne zna kako turizam djeluje na hrvatsko gospodarstvo.

Tako ni od Akcijskog plana Ministarstva turizma donesenog prije nekoliko mjeseci - ove godine ništa. Problem je (i) u statistici, no kako Hrvatska inače nema registre ničega, čak ni zaposlenih u javnom sektoru, tako nema ni satelitsku bilancu koja je jedina relevantna mjera turističke potrošnje. Zato nema ni pouzdane alate kojima bi prognozirala kratkoročno i srednjoročno turističku potražnju.

Kvantificiranje ekonomskih učinaka turizma otežano je činjenicom da je turizam aktivnost koju potrošač definira u trenutku potrošnje te u tom smislu ne postoji kao diferencirani sektor u sustavu nacionalnih računa, objašnjavaju u Institutu za turizam. U Državnom zavodu za statistiku procjenjuju da turizam čini 20% BDP-a, no stvarna slika pokazala bi “svega“ 10-ak posto BDP-a.

Imajući na umu da je u Austriji taj udio oko 4% to nije loše, komentiraju stručnjaci. Ili, kako objašnjavaju u Institutu: “Budući da se Hrvatska kao mala otvorena ekonomija suočava sa svjetskim cijenama, borba za ograničene resurse unutar zemlje i troškovni pritisak koji nužno iz toga slijedi osim pozitivnih mogu polučiti i negativne učinke, stoga bi neto učinak rasta turističke potražnje mogao biti znatno niži od očekivanog“.