Preskočili smo sve prepreke i ostvarili san

Zrinka i Zoran Šesto u rodni su se Vukovar iz progonstva vratili 2001., kada je njihov sin imao 23 dana.

Šest godina poslije otvorili su receptivnu agenciju Danubiumtours, vjerujući kako turizam u Hrvatskoj nije rezerviran samo za područja uz more, nego da se odlični rezultati, uz puno rada i odricanja, mogu postići i u Slavoniji.

Ideja na čekanju

"Kada smo ljudima govorili kakvu agenciju otvaramo, uglavnom smo se susretali sa sumnjičavim pogledima. No u posao samo krenuli entuzijastično i s voljom. Naš prvi program, ‘Putevima hrvatskih branitelja‘, dobro je krenuo, prvi smo objedinili sve memorijalne dijelove Vukovara i ponudili ih gostima, koji su ih odlično prihvatili. I danas imamo 90 posto gostiju iz Hrvatske, iako naši ljudi baš i nemaju naviku javiti se agenciji kao posredniku koja će im složiti aranžman, nego sami traže informacije na internetu i rezerviraju smještaj", rekla je Zrinka Šesto.

Njihova je ponuda 2016. proširena elektrosolarnim turističkim brodom, koji posjetiteljima daje jedinstvenu priliku da uživaju u vožnji Dunavom i s rijeke vide znamenitosti Vukovara. Zrinka je navela kako ideja o brodu, kao novom turističkom proizvodu, datira još iz 2008., međutim brodograditelji nisu razumjeli njihovu ideju, čija je realizacija nekoliko godina bila na čekanju.

"Znali smo točno kakav brod želimo i nismo izmislili toplu vodu, jer ovakvi brodovi plove u Parizu već deset godina. Kada smo našli brodograditelja koji je shvatio što želimo, počela je gradnja broda u Zagrebu, uz puno birokratskih prepreka, potpuno besmislenih i apsurdnih, ali nismo se predavali. Javili smo se na HBOR-ov program za žene u poduzetništvu, prezentirali mu projekt i dobili povoljan kredit, a jedinu smo pomoć dobili od Fonda za zaštitu okoliša, vezano uz baterije za brod", objasnila je Zrinka, dodavši kako je gradnja broda trajala devet mjeseci.

Naglasila je da marketing rade sami te im je trebalo dvije godine kako bi se adekvatno probili na tržište i privukli goste, kojima je bilo nepojmljivo da i u zimskim mjesecima mogu uživati u plovidbi Dunavom, uz kuhano vino. Prednost im je upravo to što mogu ploviti cijele godine.

"Ne možemo ploviti samo ako je led na Dunavu. Imamo grijanje na brodu, koji je zatvoren, siguran za plovidbu i može ploviti 12 sati ‘u komadu‘. Gostima nudimo već gotove aranžmane koje smo sami osmislili i na njima je izbor onoga koji im najviše odgovara. Uvijek je u igri turistički vodič, ploveće smo kino tijekom ljeta, u vrijeme Vukovar film festivala, a organiziramo i vjenčanja na brodu, za što se uglavnom odlučuju stranci", naglasila je.

Govoreći o problemima, istaknula je kako je Hrvatska turistička zajednica tek prije dvije godine stavila naglasak na kontinentalni turizam, ali dojma je kako je puno toga ostalo samo na riječima, a konkretnih poteza malo. Navela je kako Ministarstvo turizma i HTZ daju dosta novca agencijama za promociju turizma na kontinentu, pa iako agencije povlače sredstva, rezultata nema, jer je dolazak 99 posto njihovih gostiju plod isključivo njihova rada.
Trud i volja

"Nedavno smo imali Dane hrvatskog turizma u Slavoniji, ali nisam osjetila ni da je to jače medijski popraćeno ni da nam je porastao broj gostiju. Na kontinentu treba dugoročno raditi i vjerujem kako bi silne agencije u Hrvatskoj mogle kvalitetnije prezentirati ponudu Slavonije i dovesti nam bar pet autobusa gostiju godišnje", poručila je Zrinka i istaknula kako im, premda jedini imaju takav brod u Hrvatskoj, nitko iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nije čak ni poslao mail, a kamoli da je netko osobno došao kako bi vidio na koji način funkcioniraju.

Na upit jesu li požalili zbog povratka u Vukovar i pokretanja vlastitog posla, odgovorila je negativno, naglasivši kako su Zoran i ona svjesni da bi s toliko truda, rada, energije i volje u nekoj naprednijoj europskoj državi napravili mnogo više.
"Kod kuće je najljepše, no tada smo mislili kako će se problemi puno brže rješavati i da ćemo svi u ovoj državi bolje živjeti. Dojma sam kako je birokracija postavljena na način da koči rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a odgovornost se prebacuje s lokalne na državnu razinu i obratno. Ima onih koji dobro rade svoj posao, no često nešto zapne i stvaraju se novi problemi koje opet treba rješavati", zaključila je Zrinka Šesto.

U TURIZMU NEMA RADNOG VREMENA

Na upit kako turizam u Slavoniji može ostvariti bolje rezultate, Zrinka Šesto je odgovorila da je nužna bolja povezanost svih dionika u destinaciji, jer kada govori o destinaciji, ne priča samo o sebi i brodu nego i o restoranima, smještaju i muzejima. "Sve je to jedna priča i ako u tom lancu netko zakaže, cijeli program nije dobar. Ne možemo pričati o kontinentalnom turizmu ako su nam na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak muzeji zatvoreni. Za Uskrs imamo puno gostiju, svi su nam se požalili što muzeji nisu radili i bojim se kako nam se oni vjerojatno više nikada neće vratiti. Moramo odrediti što želimo. Ako sam završila posao, otišla kući i u 6 sati poslijepodne me nazove netko i kaže kako grupa od 30 ljudi želi vožnju Dunavom, naravno da ću doći. Nema priče o radnom vremenu i stoga treba shvatiti da, ako mi imamo pun brod - ljudi će nekamo otići popiti kavu, jesti, kupiti suvenire i obići muzeje", navela je, poručivši kako će, ako imaju tržište, bez problema organizirati posao 24 sata na dan, jer bi mogli zaposliti još ljudi i širiti posao.

Prema njezinim riječima, mali poduzetnici u Hrvatskoj uspiju zbog ogromne volje i energije te čvrste odluke da ne odustanu ili odu u inozemstvo. "Naš primarni cilj nije velik novac. Nemamo potrebu za luksuznim automobilima, jahtama i helikopterima, nego želimo od poštenog i vrijednog rada kao obitelj normalno živjeti. Sin je zainteresiran za ono što radimo i pomaže nam koliko stigne, ali vidimo da ima želju otići van i vidjeti kako se u nekoj drugoj zemlji živi i radi. To samo po sebi nije problem, jer bi stekao iskustvo, ali je pitanje bi li se vratio. Nažalost, iz Hrvatske cijele obitelji odlaze i ne vraćaju se", zaključila je Zrinka Šesto.