Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2020

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

S velikim nestrpljenjem iščekivana odluka Vrhovnog suda kojom je konverzija kredita iz 2015. godine proglašena zakonitom bankama je donijela veliko olakšanje, a brojni su potrošači ostali prilično razočarani.

Premda se jučer popodne odluka suda još pomno iščitavala, većina uključenih aktera slaže se s mišljenjem da će nakon nje bivši dužnici u švicarskim francima izgubiti interes za tužbe protiv banaka, barem kada su u pitanju oni koji su prihvatili konverziju.

- Oni najhrabriji vjerojatno će nastaviti pravnu borbu, možda završiti na Europskom sudu i ostvariti neki uspjeh. No, iz odluke Vrhovnog suda proizlazi da oni koji su napravili konverziju imaju novi ugovor s bankom i više nemaju za što tužiti - kaže jedan od odvjetnika koji je dosad bio na strani potrošača, ali ističe da će vjerojatno i dalje moći tražiti neka “otvorena vrata”.

Ogledni postupak
U oglednom postupku koji je pokrenuo Općinski sud u Pazinu postavljeno je pitanje Vrhovnom sudu je li sporazum o konverziji nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Nakon tri mjeseca Vrhovni sud je odlučio da je sporazum o konverziji između banaka i potrošača valjan neovisno o tome što su odredbe osnovnog ugovora ništetne. Odluka se temelji na zaključku iz prijašnjih sudski presuda kojima je utvrđeno da su nepoštene i ništetne odredbe osnovnog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u švicarskim francima, ali ne i to da bi osnovni ugovori iz tog razloga bili u cijelosti ništetni. Također, Vrhovni sud podsjeća da su banke bile dužne postupati po Zakonu o konverziji, a korisnici kredita mogli su odlučiti hoće li prihvatiti sporazum o konverziji ili će zadržati važeće ugovorene uvjete. Sklapanjem sporazuma između banaka i korisnika kredita nastala je nova pravna osnova. Ovim oglednim primjerom očekuje se da će nižestupanjski sudovi brže i lakše rješavati predmete, a osim veće pravne sigurnosti, Vrhovni sud smatra da će se postići i jeftinije sudovanje.

Argumenti koje iznosi u svojoj presudi uglavnom su i argumenti banaka koje već dulje vrijeme tvrde da potrošači koji su prihvatili konverziju više nemaju pravni interes za vođenje spora. Nekoliko sati prije nego što je Vrhovni sud objavio odluku, u Hrvatskoj udruzi banaka su rekli kako je jedina logična odluka ona da je konverzija provedena po posebnom zakonu, koji ima veći utjecaj na odnos dužnika i banke od ostalih zakona.

Deseci milijardi kuna
Kako su banke već povećale rezervacije za sudske sporove u slučaju švicarskog franka, a različite su procjene govorile da bi u slučaju gubitka spora njihov trošak mogao biti u desecima milijardi kuna, najnovija odluka Vrhovnog suda došla im je kao dobitak na lotu. To prije što su proteklih tjedana izložene još jednom neugodnom slučaju za njihovu reputaciju, a to je pranje novca. S druge strane, odluka Vrhovnog suda vrlo vjerojatno predstavlja kraj velike pravne bitke dužnika u švicarskim francima protiv banaka iako se u Udruzi Franak i dalje nadaju da će Ustavni sud, na kraju, još jednom srušiti presuditi Vrhovnog suda. Oni navode da je Vrhovni sud izbjegao obrazložiti imaju li dužnici pravo na obeštećenje nakon provedene konverzije te da je oglednim postupkom rješavano pitanje koje nije bitno. “I sada imamo odgovor koji nam ništa ne govori o tome jesu li ugovori u francima ništetni i kakva su naša prava na obeštećenje do dana konverzije. Opet moramo čekati na revizije koje smo čekali i prije”, tvrde u Udruzi Franak.

Dobra strana
“Banke su očigledno uspjele svojim pritiscima djelovati na suce i sve ono što su tvrdile ušlo je u sadržaj rješenja, a Vrhovni sud nije se ni jednom riječju osvrnuo na naše očitovanje te na očitovanja drugih tužitelja umješača”, smatraju u Udruzi Franak. Denis Smajo iz Udruge Potrošač također je razočaran odlukom Vrhovnog suda.

- Smatram da je odluka loša i da nije u skladu s presudama Suda EU. Odlukom smo saznali da konverzija nije ništetna, no, nažalost, Vrhovni sud opet nije konkretno razjasnio naša prava na obeštećenje do konverzije. Opet je potrošače ostavio u sivilu - kaže Smajo. Međutim, ističe i dobre strane posljednje odluke, a to je da su kroz ogledni postupak svi oni koji su zainteresirani za tužbe protiv banaka prijevremeno saznali neke stavove Vrhovnog suda, što znači da mogu biti pošteđeni dodatnih sudskih troškova.

Čeka se Ustavni sud
No, Smajo je optimist, pa se i on nada da će odluku Vrhovnog suda biti moguće srušiti na Ustavnom sudu. On ističe da je ostalo nejasno vrijedi li konverzija retroaktivno. Ako vrijedi, dužnici koji su prošli konverziju nemaju više nikakva prava, ali ako vrijedi samo nakon 2015. godine, onda mogu i dalje potraživati obeštećenje za preplaćenu kamatu i valutnu odredbu.

Međutim, kako ističe jedan odvjetnik, prostor za takvo tumačenje odluke Vrhovnog suda “gotovo je nepostojeći”.

Kako se može saznati, vrlo je vjerojatno da će mnogi dužnici koji su prihvatili konverziju sada povlačiti tužbe protiv banaka, kako za ništetnost cijelog ugovora tako i za nezakonitost pojedinih njegovih odredbi. Budući da je konverzija proglašena zakonitom, sada se očekuje da će suci na nižim razinama donositi odluke koje idu u prilog bankama i da će biti puno više negativnih sudskih odluka za potrošače. One koji nisu potpisali konverziju, mogu se i dalje pozivati na ništetnost pojedinih odredbi, promjenjive kamatne stope i valute.

Vrhovi sud je ovom odlukom, prvi put od stupanja na snagu Zakona o parničnom postupku 1. rujna 2019. godine, zauzeo pravno shvaćanje “o pitanju koje je od odlučnog značenja za veći broj tužbi koje su u većem broju predmeta podnesene pred prvostupanjskim sudovima ili se njihovo podnošenje očekuje”.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Prodana je Podravska banka

04.05.2026.

AIKGROUP je izvijestila danas da je danas sklopila ugovore o kupoprodaji dionica s ciljem stjecanja 613.567 dionica Podravske banke, koje predstavljaju približno 91,75 posto njenog temeljnoga kapitala. Dogovorena cijena po dionici iznosi 68,8 eura, što zn

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk