Problem kredita u 'švicarcima' država može jednostavno riješiti, evo kako...

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić kazao je danas, komentirajući presudu Vrhovnog suda vezanu uz slučaj dužnika u švicarskim francima, kako taj problem država može relativno jednostavno riješiti, no treba donijeti političku odluku.

"Ovaj se problem mora riješiti na političkoj razini. Ako želimo da država krene naprijed, jedna od reformi je ona monetarnog sustava. Prije toga se treba pobrojiti šteta svih politika koje su se tu primjenjivale i potom se politički dogovoriti kako te štete pokriti", rekao je Jurčić u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog".

Tema emisije bila je nedavna presuda Vrhovnog suda, po kojoj je samovoljno mijenjanje kamatnih stopa banaka na kredite u 'švicarcima' proglašeno nedopustivim, dok je s druge strane valutna klauzula, zbog koje je i došlo do svih problema, proglašena dopustivom.

"Kad imate suverenitet, kad imate vlastiti novac, vi te štete možete pokriti a da nitko u Hrvatskoj to ne osjeti. Imate mogućnost proizvodnje novca, to je samo jedna knjiška stavka koja se topi kroz budućnost, kroz 20, 30 godina. To su stavke na kontima, bilancama u fondovima koje se polako tope a da sve funkcionira, ljudi rade i otplaćuju dugove, banke također uredno rade. No, potrebno je donijeti političku odluku, da se to pretvori u zakon i da se definira kakav je status toga", istaknuo je Jurčić.

Po njemu je presuda Vrhovnog suda bila očekivana, budući da je Zakon o obveznim odnosima dozvolio deviznu klauzulu. Ističe, međutim, kako je time nanesena velika šteta Hrvatskoj budući da imamo monetarni suverenitet, pa je tako kuna morala obavljati sve funkcije novca u našoj zemlji.

Smatra da je prvenstveno zakazala Hrvatska narodna banka (HNB).

"Središnja banka izdaje novac i ona ga je obavezna čuvati i štititi, dakle kunu, a ne švicarski franak ili neku drugu valutu. Veliki je propust, greška i šteta HNB-a što je bankama dopustila da sklapaju ugovore s potrošačima u stranoj valuti. HNB mora bit vojska obrane domaće valute, a ovdje imamo obrnut odnos da HNB koja proizvodi kune i koja ih mora štititi, radi suprotno i dopušta uvoz stranih valuta", istaknuo je Jurčić složivši se sa konstatacijom da ovdje politiku uglavnom kroje banke a ne HNB.

Rekao je, naime, kako Vlada cijelo vrijeme stoji sa strane, dok se HNB izvlači i daje upozorenja, ponašajući se kao informacijska služba a ne monetarna vlast.

"Vrijednost novca čuva se kamatom, a ne deviznom klauzulom. Banke su vrijednost kredita koje su davale potrošačima trebale čuvati kamatom. Devizna klauzula je špekulacijski posao na štetu druge strane koja nema nikakve informacije o tome. Ovo se treba riješit odlukom Vlade i Sabora, eventualno odlukom Ustavnog suda koji štiti nacionalni suverenitet", naveo je Jurčić, dodavši kako se zalaže za politički dogovor kako proizvedenu štetu raspodijeliti između različitih segmenata hrvatskog gospodarstva i društva.

Marko Sinković iz Udruge franak istaknuo je kako nisu zadovoljni presudom Vrhovnog suda i kako Udruga nastavlja dalje, preko tužbe Ustavnom sudu i potom europskih sudova.

"Prevareni smo, želimo vraćati kredite, ali ne tri puta više. Sav je rizik prebačen na leđa potrošača dok banke nemaju nikakav rizik", kazao je Sinković.