Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2018

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Dražen Gudić  

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

Lijepo zvuči podatak da je prošle godine prodano 50.769 novih osobnih vozila, što je 15,1 posto više nego godinu prije. Rekordan je to rezultat u postkriznom vremenu. U prva tri mjeseca ove godine trend je nastavljen. Prodano je 13.893 novih putničkih vozila, što je 27 posto, ili 2963 vozila više nego u istom razdoblju 2017. godine.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje, piše Slobodna Dalmacija.

Fizičke su osobe lani kupile samo 12.875 novih automobila (25,4% od ukupnog broja registracija novih vozila). Ostalo otpada na tvrtke. Navlas isto je i početkom ove godine. Disbalans u omjeru poslovnih i privatnih kupaca bilježi se od početka krize 2009., a onda i ulaska u Europsku uniju 2013., da bi se, do današnjih dana, dodatno zaoštrio.

Slaba kupovna moć

Jasno je, dugotrajna kriza negativno je utjecala na kupovnu moć naših građana. Osim toga, i trošarinski sustav koji je bio na snazi zadnjih pet godina izravno je utjecao na pogoršanje ovog omjera.

Trendu je dodatno “kumovalo” i iseljavanje radno sposobnog stanovništva, s jedne, te liberalizacija unosa rabljenih vozila nakon ulaska u EU, s druge strane. Zadnje tri godine oporavak ukupnog tržišta odvija se gotovo jedino kroz prodaju vozila rent-a-car kućama i iznošenja novih vozila u druge zemlje članice EU-a.

Velike količine vozila koja rent-a-car tvrtke vraćaju isporučiteljima, nakon samo šest mjeseci korištenja, izazivaju važne posljedice – utječu na slabiju prodaju novih vozila i značajno remete bilance autokuća kroz povećanje zaliha i njihovo financiranje.

Veći dio (oko 70 posto) tih vozila u konačnici završi izvan naših granica, dok ih manji dio pronađe kupce u zemlji. Nemali dio dočeka proljeće i novo razdoblje najma i traže veliki financijski angažman autokuća ili banaka.

Od ulaska u EU česta je praksa na domaćem tržištu i reizvoz vozila, odnosno prodaja novih, na samo jedan dan registriranih automobila. To nije hrvatski izum, nego poslovni model koji je intenzivno zaživio u svim zemljama CEE-a nakon pristupanja EU-a.

Procjenjuje se da na takav način godišnje nekoliko stotina tisuća vozila “emigrira” u zemlje starog EU-a. Razlozi su vrlo jednostavni: uvoznici i distributeri su pod pritiskom sve ambicioznijih ciljeva prodaje, a na domaćim tržištima nema dovoljno potencijala.

Početkom godine Ministarstvo financija donijelo je Uredbu o promjeni oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojoj će se od posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, što čini 65 posto svih novih prodanih vozila.

Također je moguć odbitak 50 posto pretporeza pri kupnji novog automobila čija cijena ne prelazi 400.000 kuna. Veći naglasak je na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje.

Od promjena se očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna. Ministar Zdravko Marić naglašava da je set mjera usmjeren na pomlađivanje voznog parka, sigurnost prometa i zaštitu okoliša.

Anti-age tretman

– Nova rješenja su bolja od onih koja smo imali u zadnjih pet godina, ali njima se neće značajno povećati prodaja vozila privatnim kupcima, najvećim gubitnicima prethodnog trošarinskog sustava. Imamo prevelika davanja na vozila uz niski standard i sve dok je tako, neće biti značajnijeg organskog rasta tržišta ni pomlađivanja voznog parka – tvrdi Agan Begić, direktor agencije Promocija plus, koja dugo istražuje hrvatsko tržište.

Istina, sada je najbolji trenutak od 2012. za kupnju novog vozila, ali ipak je riječ o premalom zahvatu za proklamirane ciljeve, među kojima posebno strši onaj o značajnijem pomlađivanju voznog parka. Porezna rasterećenja ipak ne čine atraktivnu i motivirajuću razliku i mogla bi imati efekta samo za poslovne kupce i viši segment vozila.

S druge strane, na snagu stupa novi, stroži WLTP ciklus kojim se stavlja veći naglasak na emisiju CO2 pri određivanju cijene automobila.

Vozila najnovijih tehnologija pročišćavanja ispušnih plinova mogla bi biti kažnjena prema današnjem načinu izračuna PPMV i to bi moglo poništiti pozitivne utjecaje uvedenih poreznih mjera. Ministar Marić morat će, očito, opet reagirati novim mjerama da bi se ostvarilo željeno.


Komentari članka

Vezani članci

BMW uz pomoć zagrebačkog FSB-a prepolovio vrijeme izrade baterija

24.04.2026.

Cilj je suradnje BMW Grupe sa Sveučilištem u Zagrebu razviti modele umjetne inteligencije koji će skratiti fazu testiranja baterijskih ćelija i potencijalno ukinuti fazu 'karantene', uz niže troškove, stoji u priopćenju njemačke tvrtke.

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1334 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke