Poduzetnički portal · Članak
23 Svi 2022
Proizvodnja pada, potpore rastu – gdje griješimo?
Izvor: www.agroklub.com · Autor: Krešimir Ivančić
U prethodnoj kolumni objasnio sam zašto država plaća novac poljoprivrednicima i sad znamo da to definitivno nije proizvodnja jer ne smije biti.
Znači, novcem kojega dodjeljujemo ne smijemo uvjetovati proizvodnju, ali bi bilo nekako zdravorazumski očekivati da ona ipak raste.
U Hrvatskoj već duži niz godina poljoprivredna proizvodnja pada, sve je manji broj ljudi koji su spremni živjeti život poljoprivrednika, a potpore koje država plaća sve su veće i veće – gdje griješimo?
Pa nigdje baš puno, svugdje pomalo. Malo griješimo u odgoju i obrazovanju, malo griješimo u odabiru projekata koje financiramo, malo u odabiru korisnika… Nigdje puno, a efekt je porazan.
Uči ili ćeš ić kopati u vinograd
Visoko obrazovanje je postalo neupitno i svi moraju završiti fakultete gdje se čak i na poljoprivrednom fakultetu obučavaju menadžeri.
Poljoprivrednik, kategorija pred izumiranjem, je kao babaroga za djecu – uči ili ćeš ić kopati u vinograd – kao da je to sramota ili odlika nižeg roda. Pretpostavka takvog razmišljanja je da ćeš kad završiš fakultet imati veću plaću i veće mogućnosti zaposlenja, ali to jednostavno nije tako.
Dobar poljoprivrednik - i bez završenog fakulteta – vrlo vjerojatno ima više novca nego netko sa završenim fakultetom. I tako iz generacije u generaciju odgajamo nove ne-poljoprivrednike.
Dakle, ako želimo imati "bolje" poljoprivrednike moramo promijeniti način na kojega djecu učimo od kad se rode kako bi znala da to nije posao za one druge ljude već da je to časno zanimanje.
Odlika hrvatske poljoprivrede jest da nema nikakvog smjera pa je linija manjeg otpora često prevladavajući moment.
Nikada nismo vidjeli evaluaciju izravnih plaćanja prema poljoprivrednicima i efekte takvog financiranja. Tako se iz godine u godinu financiraju manje-više slični projekti bez neke velike maštovitosti, a pogotovo bez uzimanja u obzir učinaka takvog financiranja. Dovoljno je da vidimo pokazatelje objavljene na stranicama Europske komisije pa da kažemo "jao".
Kao kad u seriji "Hitna služba" gledate umirućeg prikopčanog na aparate, a aparat koji mjeri aktivnost srca oglasi onaj dugi biiiiiiiiiip. Ravna crta. Takvi su naši poljoprivredni pokazatelji.
Također, financiranje je po principu – dajemo malo novca, ali za sve. Ministarstvo poljoprivrede mora jednom presjeći i reći ok, važno nam je stočarstvo, ali koji dio stočarstva? Što država dobiva od tog i takvog stočarstva? Važno nam je ratarstvo, zašto? Koje ratarstvo? Važna nam je proizvodnja povrća i voća, zašto? Koliko važna? Koliko nas košta ta i takva proizvodnja? Možemo li biti konkurentni? Što trebamo promijeniti da bismo bili konkurentni?
Kad se odgovori na sva ta pitanja, onda to isto treba reći narodu i narodnostima lijepe nam naše i objasniti zašto stojimo iza toga. Zašto mislimo da se u Sisačko-moslavačkoj županiji ne trebaju saditi breskve, odnosno da tamo nećemo sufinancirati podizanje nasada tog voća?
Naravno, to nije jednostavno jer bi tada dio poljoprivrednika ostao bez mogućnosti dobivanja određenih potpora, pa bi onda i negodovao što je za politiku, naravno, problem.
Dio bi vrlo vjerojatno prenamijenio svoju proizvodnju, dok bi drugi dio vjerojatno odustao od takve proizvodnje.
Sustav "svima mrvice"
Ono što bismo dobili je da istu količinu sredstava raspodjeljujemo na manji broj proizvođača, pa se može eventualno dogoditi i onaj magični moment povećanja konkurentnosti i produktivnosti, a za one koji odustaju od proizvodnje, moramo stvoriti druge mogućnosti stvaranja prihoda u krajevima u kojima žive jer ako odu, vrlo brzo će se urušiti i oni koji su ostali.
Postojeći "svima-mrvice" sustav je samo jedna politikantska igra koja djeluje kao vječiti kompromis u kom nitko nije skroz zadovoljan, ali nitko nije ni skroz nezadovoljan. Kao da imamo dijete koje je apsolutni antitalent za nogomet, a mi mu svake godine plaćamo trenera s nadom da će jednom iz njega nastati Luka Modrić.
Ciljanje korisnika također je jedan od izazova gdje je opet lakše ne mutiti vodu i pustiti sve.
Hrvatsku poljoprivredu karakterizira mali broj velikih i veliki broj malih poljoprivrednika s nedostajućom sredinom uz velike poteškoće s depopulacijom i starenjem stanovništva. Velike imamo da nam proizvode veći dio hrane, a male da nam osim proizvodnje hrane napučuju ta ruralna područja. Ako nestanu mali, nestaje život. I što ćemo sad?
Treba zaorati u zakon o zadrugama
Igramo se s komasacijom već 30 godina kao da je to zlatni štapić za sve naše probleme. Svaki puta kad se piše neki program, eto ti unutra i komasacije. Njome ćemo možda doprinijeti stvaranju tog nekog srednjeg sloja, ali bismo mogli i uništiti male.
Zato bismo trebali stvarati takvo okruženje u kojem je poticajno s poslovnog, poreznog, mirovinskog i općenito zakonskog stanovišta udruživati male u srednje. Odnosno, dok god se ne promijeni porezni i mirovinski sustav u korist malih, džaba mi financiramo udruživanje.
Stvaramo fiktivne organizacije koje traju toliko dugo koliko stiže novac od potpora, a propuštamo vidjeti kako se gotovo cjelokupna poljoprivredna proizvodnja Italije ili Austrije obavlja u sklopu zadruga ili sličnih oblika...
Korisnik ili bilo koji drugi građanin ove države promatra državnu upravu (često i lokalnu i regionalnu) kao jednu cjelinu, odnosno, apsolutno me boli patka je li nešto u nadležnosti ovog ili onog tijela, neka se tijela koordiniraju.
Komentari članka
Vezani članci
Gotovo 47 milijuna eura za hrvatsku poljoprivredu, kreću novi zajmovi i krediti
03.06.2026.Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu sporazume o financiranju za nove financijske instrumente u obliku zajmova/kredita s kapitalnim rabatom u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. godine, kojima će poljop
Domaći rasadnici oduševili međunarodnu delegaciju - veliki potencijal za razvoj suradnje
02.06.2026.Hrvatska se nalazi pri vrhu zemalja po udjelu zelenih površina u urbanim prostorima, ali je istodobno neto uvoznik. U tom kontekstu Italija zauzima važno mjesto kao drugi najveći dobavljač, a suradnja dviju zemalja u sektoru rasadništva sve je značajnija.
Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift
31.05.2026.Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini
Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni
28.05.2026.Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve
HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada
22.05.2026.Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml
Tag cloud
- 2865 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2714 članka imaju tag hrvatska
- 1813 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 2006 članka imaju tag financije
- 1573 članka imaju tag poljoprivreda
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1346 članka imaju tag industrija
- 1252 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1081 članka imaju tag menadžment
- 696 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 871 članka imaju tag poduzetništvo
- 691 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 520 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 539 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
