Propao projekt: Žene s burze ne mogu u dadilje

Trud Ministarstva obrazovanja, koje je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije odobrilo program školovanja za dadilje, bio je uzaludan. Nada da će 61 nezaposlena žena naći posao preškolovanjem tako je pala u vodu.

Potreba tržišta za njegovateljicama djece, popularnije poznatim pod nazivom dadilja, na području Zagrebačke županije ponukala je 61 ženu u srednjoj životnoj dobi da se vrati u školske klupe u nadi da će dobiti posao. No, projekt "Certificirane profesionalne dadilje na tržištu rada Zagrebačke županije" predstavljen prije nepunih mjesec dana, vrijedan gotovo milijun kuna, od čega je Europska unija osigurala 83,74 posto potrebnog iznosa, potpuno je propao. Naime, sve gore navedene institucije "zaboravile" su da zanimanje dadilje u smislu otvaranja obrta nije legalna stvar, a lopticu odgovornosti za propust u milijunskom projektu prebacuju jedni na druge. "Ministarstvo znanosti odgovorno je isključivo i samo za odobrenje programa po kojemu će se dadilje školovati i koji je udovoljio svim našim zahtjevima. No, polaznice projekta, prema sada važećim zakonima neće se moći legalno baviti tim zanimanjem u smislu otvaranja obrta, odnosno vrtića, kako je to predviđeno", rekla je Žana Ćorić iz odjela za odnose s javnošću. Nakon godinu dana školovanja – 157 nastavnih sati u pučkim otvorenim učilištima u Velikoj Gorici, Ivaniću i Samoboru, te 250 sati prakse u dječjim vrtićima i završnih testiranja, tim ženama će za posao dadiljanja presudan biti novac, i to 20 tisuća kuna koje će morati imati kao početni kapital. Naime, još 1998. godine ukinuto je zvanje dadilje i izbrisano iz nomenklature zanimanja, pa će polaznice moći otvoriti svoja poduzeća za što će im biti potreban spomenuti iznos. "U svojim vrtićima koje će registrirati kao trgovačka društva dadilje će moći čuvati najviše petero djece. Svoj obrt neće moći imati, no radimo na tome da se to zvanje ponovno omogući", rekao je Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije, koja je glavni partner spomenutog projekta.

Iz ministarstva također ističu stalne promjene i potrebe tržišta te zakonske regulative koje bi se trebale mijenjati s obzirom na to. "Slična situacija bila je s njegovateljima starijih osoba zbog kojih je zakon promijenjen", dodala je Ćorić.