Propisi EU više ne odgovaraju stvarnosti digitalnog doba

Korisnicima koji plate usluge internetskog sadržaja u jednoj državi članici EU omogućit će se njihovo korištenje kada putuju u drugu državu članicu, što danas često nije moguće.

Obojica smo dugo u politici i imamo neposredno iskustvo u području digitalizacije u svojim zemljama. Sada, kada zajedno radimo u timu Europske komisije za digitalnu budućnost Europe, obojica možemo uočiti razlike između postojećih propisa i stvarnosti digitalnog doba.

Digitalne tehnologije radikalno su promijenile način života, ponašanje, potrebe i zahtjeve građana. Danas se više od polovine Europljana za pristup internetu tijekom putovanja koristi svojim pametnim telefonima, tabletima ili prijenosnim računalima. Ta je brojka još i veća kada je riječ o mlađoj populaciji. Mijenja se i mentalitet. Danas 22% Europljana vjeruje da je nezakonito preuzimanje sadržaja prihvatljivo ako u njihovoj zemlji za to ne postoji zakonita alternativa. Europljani su spremni platiti legalni sadržaj, a sve više to i čine.

Proširenje tržišta
U Hrvatskoj, 28% ljudi koji su pristupili filmovima, serijama ili drugim video materijalima dostupnim na internetu, platili su gledanje sadržaja na način da su se pretplatili na internetsku uslugu ili su ih kupili ili posudili pojedinačno. Oko 45% Hrvata koji još uvijek nemaju pretplatu na filmove, serije ili drugi digitalni sadržaj, smatra da je pri odabiru pretplate važan čimbenik mogućnost da na putovanju u zemljama Europske unije imaju pristup filmovima, glazbi ili e-knjigama koje su platili.

Tržište za legalno dostupan sadržaj može se znatno proširiti, a tu je i važna prekogranična dimenzija. Problem je to što je zakonodavstvo EU-a o autorskim pravima praktično nepromijenjeno otkad je prvotno doneseno prije petnaestak godina, kada je digitalna revolucija tek započinjala. Zastarjelo je i nema vezu sa stvarnošću u pogledu brojnih aspekata. Obojica znamo da autorska prava potiču žustre rasprave. Postoje dva oprečna mišljenja: jedni ne žele mijenjati trenutačni sustav, drugi žele revoluciju. No budimo jasni i pragmatični: autorska su prava okosnica kreativnosti i kulturne raznolikosti, a to vrijedi i za načelo pravednih naknada za stvaratelje u novoj digitalnoj stvarnosti.

Zbog toga mi želimo evoluciju, a ne revoluciju. Naša bi reforma trebala rezultirati uravnoteženim i ciljanim propisima zahvaljujući kojima se građanima omogućuje pristup kulturnom sadržaju koji žele, a nagrađuje se one koji ga stvaraju i one koji ulažu u njegovu proizvodnju. Naš je krajnji cilj modernizacija propisa kako bi europska kultura dosegnula širu publiku, kako bi se potaknula kulturna raznolikost i stvarateljima pružilo više mogućnosti.

Potpore ključnim sektorima
Sada, sedam mjeseci nakon predstavljanja naše strategije stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta, spremni smo djelovati. Danas će Europska komisija objaviti svoj prvi zakonodavni prijedlog o autorskim pravima. Osmišljen je kako bi se njime korisnicima koji plate usluge internetskog sadržaja u jednoj državi članici EU-a (npr. e-knjige, glazba, igre, filmovi, serije, sportski prijenosi) omogućilo korištenje tim uslugama kada putuju u drugu državu članicu. Danas to često nije moguće. Govorimo o novom europskom pravu za prekograničnu prenosivost usluga internetskog sadržaja.

To će biti stvarna promjena, kao što je to bila i odluka o ukidanju naplate roaminga, donesena početkom ove godine. Željeli bismo da se Europljani do 2017. mogu početi koristiti ovim pogodnostima. Zajedno s našim parterima u donošenju odluka (Europski parlament i države članice u Vijeću) moramo brzo djelovati. Danas ćemo predstaviti i politički nacrt u kojem je određen smjer ostatka reforme autorskih prava. Do proljeća 2016. izložit ćemo daljnje prijedloge.

Oni će, uz rješenja za prekogranični aspekt, obuhvaćati i inicijative za potporu ključnim sektorima, kao što su obrazovanje i istraživanje s pomoću materijala zaštićenog autorskim pravima, što je bitno za europsku budućnost. Tu je i pitanje piratstva. Propise o autorskim pravima treba na odgovarajući način provesti ako želimo smanjiti obujam piratstva na komercijalnoj razini koje dominira danas u Europi i uzima novac od naših kreativnih industrija.

Bez paneuropske licencije
Želimo i pravednije uvjete za stvaratelje te za one koji ulažu u stvaranje kada se njihova djela upotrebljavaju na internetu. Tražit ćemo najbolja rješenja za postizanje tih ciljeva. Znamo da postoje zabrinutosti u pogledu naših planova reformi, primjerice među filmskim redateljima koji žele sačuvati svoje poslovne modele u stvaranju filmova, uglavnom utemeljene na teritorijalnosti pravâ.

Objasnimo to: niti želimo mijenjati ono što funkcionira niti želimo nametati paneuropske licencije. Razgovarali smo sa stvarateljima i svima uključenima u raspravu kako bismo postigli uravnotežen pristup i pobrinuli se za to da autorska prava i dalje budu pokretač kulturnog stvaranja u digitalnom dobu. Danas, više nego ikad, važno je stvoriti odgovarajuće okruženje u kojem će se Europljanima omogućiti otkrivanje kulture u novom digitalnom obliku i uživanje u njoj.

Koautor Günther H. Oettinger je povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo