Provjerili smo: Tko ima pravo na otpremninu i kako se ona izračunava

Otpremnina je najčešće novčana pomoć koju poslodavac isplaćuje radniku kada mu otkazuje ugovor o radu. Može biti i novčana nagrada za vjernost poslodavcu koja se isplaćuje prilikom odlaska u mirovinu. Provjerili smo tko i pod kojim uvjetima ima pravo na otpremninu te kako se ona izračunava i oporezuje

Pravo na otpremninu uređuju Zakon o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu, a primjenjuje se ono pravo koje je povoljnije za radnika.

Tko ima pravo na otpremninu?
Prema Zakonu o radu, pravo na otpremninu imate ako dobijete osobno ili poslovno uvjetovani otkaz, uz uvjete da ste radili kod tog poslodavca neprekidno dvije godine i niste sami skrivili otkaz.

Zakonom je propisana minimalna otpremnina, a konkretni iznos ovisi o dužini trajanja radnog odnosa kod dotičnog poslodavca te o visini plaće. Otpremninu u pravilu ne možete dobiti ako dajete otkaz niti prilikom sporazumnog prekida radnog odnosa. No tu postoji izuzetak, a to je u slučaju utvrđivanja tzv. kolektivnog viška radnika, kada vam poslodavac isplaćuje otpremninu ako prihvatite raskid ugovora o radu.

Posebni uvjeti postoje kod prestanka rada zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ako vam nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove za koje ste radno sposobni, dužan vam je isplatiti otpremninu, i to najmanje u dvostrukom zakonskom iznosu. Međutim ako vam poslodavac ponudi zamjenski posao, a vi ga odbijete, gubite pravo na otpremninu.

Na otpremninu utvrđenu Zakonom o radu imate pravo i u slučaju stečaja poslodavca, ali u visini od polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine.