Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2011

Put kojim nismo krenuli

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Paul Krugman  

Put kojim nismo krenuli

Financijska tržišta radosno pozdravljaju dogovor sklopljen u Bruxellesu 27. listopada. S obzirom na to što se moglo dogoditi, a mogli su se gorko zavaditi oko svega, činjenica kako su se europski vođe oko nečega usuglasili, koliko god nejasni bili detalji i koliko se god u budućnosti ta odluka pokaže neodgovarajućom, ovo se smatra povoljnim razvojem situacije.

No trebalo bi napraviti korak unatrag i sagledati šire okolnosti, ponajprije bijednu propast gospodarske doktrine, koja je Sjedinjenim Američkim Državama i Europi nanijela ogromnu štetu. Doktrina koju spominjem zagovara da se banke pogođene financijskom krizom saniraju na teret naroda. Tako je, naprimjer, kriza koja je nastala zbog deregulacije razlog za daljnji pomak udesno. Umjesto da se sve usmjeri stvaranju novih radnih mjesta, vrijeme masovne nezaposlenosti vrijeme je mjera štednje u kojemu vlada smanjuje potrošnju i ukidaju programe socijalne zaštite. Ovu su nam doktrinu prodali govoreći kako druge opcije nema, kako su mjere štednje i smanjenje potrošnje nužni za zadovoljenje financijskih tržišta te kako će štednja zapravo stvoriti nova radna mjesta. Misao vodilja očito je bila kako će se zbog smanjenja potrošnje potrošači i tvrtke osjećati sigurnije, što je, navodno, trebalo potaknuti privatnu potrošnju, a ne dovesti do katastrofalnih posljedica.Neki ekonomisti u to nisu povjerovali. Jedan je zajedljivi kritičar vjeru u povoljne učinke štednje usporedio s vjerom u "vilu sigunosti".

Dobro, reći ću vam - to sam bio ja. No ta je doktrina iznimno utjecajna. Širenje mjera štednje osobito su zagovarali republikanci u američkom Kongresu i Europska središnja banka, koja je lani od svih europskih vlada, ne samo onih u financijskoj krizi, zatražila "financijsku konsolidaciju". Kad je David Cameron lani imenovan premijerom Velike Britanije, odmah je pokrenuo program smanjenja troškova vjerujući kako će to uistinu potaknuti gospodarstvo, a njegovu su odluku s glasnim odobravanjem dočekali mnogi američki učenjaci. No rezultati sve brže pristižu i stvar ne izgleda dobro. Grčka je zbog mjera štednje zapala u još goru krizu, koja je, zahvaljujući i potezima grčke vlade, zaslužna za nedavni povjerljivi izvještaj poslan europskom vodstvu, u kojem stoji kako postojeći program ondje nije polučio željene rezultate.

Britansko gospodarstvo zbog mjera štednje stagnira, a povjerenje potrošača i tvrtki drastično je opalo. Najočitiji je primjer ono što se trenutno smatra uspjehom. Prije nekoliko mjeseci razni su učenjaci hvalili uspjeh Latvije, koja je nakon stravične recesije uspjela smanjiti proračunski deficit i tržišta uvjeriti u financijsku stabilnost. Njihov je uspjeh svakako dojmljiv, no ostvaren je na teret stope nezaposlenosti od 16 posto i gospodarstva koje je unatoč rastu ipak 18 posto manje nego prije krize. Sanacija banaka uz kažnjavanje radnika nije, stoga, recept za uspjeh. No je li bilo izbora? Ja sam, recimo, otputovao u Island na konferenciju na kojoj se razgovaralo o zemlji koja je postupila drukčije. Ako ste u medijima pratili tijek financijske krize ili gledali filmove o tome, kao što je sjajna "Unutarnja pljačka", onda znate kako se o Islandu pričalo kao o najvećoj gospodarskoj katastrofi. Raskalašeni bankari državu su opteretili golemim dugovima i zemlju bacili u naizgled beznadnu situaciju. No na putu prema gospodarskoj propasti dogodilo se nešto neobično.

Zbog očaja koji je zavladao zemljom uobičajeno je ponašanje ustupilo mjesto kršenju pravila. U trenutku kad su svi drugi spašavali bankare na teret javnosti, Island je dopustio da banke propadnu i proširio mrežu socijalne zaštite. Kad su svi drugi silom pokušavali umiriti međunarodne ulagače, Island je uveo privremen nadzor nad kretanjem kapitala kako bi otvorio prostor za djelovanje. Kako im danas ide? Island nije izbjegao veću gospodarsku štetu ili pad standarda, no uspio je ograničiti pad nezaposlenosti i patnju najugroženijih. Mreža socijalne zaštite i dalje je netaknuta, a temeljno dostojanstvo društva sačuvano. Slogan "Moglo je biti znatno gore" vjerojatno i nije najuzbudljiviji, ali možemo ga smatrati uspjehom domaće politike u trenutku kad su svi očekivali potpunu katastrofu. Eto pouke za ostale - patnja većeg dijela našeg stanovništva nepotrebna je. Ako živimo u vremenu stravične boli i okrutnog društva, sami smo to odabrali. To tako nije trebalo i ne treba biti tako.


Komentari članka

Vezani članci

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk