Računovodstvene politike - ‘Sakrijte‘ dio dobiti i stvorite rezervu za crne dane

Dobit nije moguće stvoriti računovodstvenim politikama, ali njima se može utjecati na visinu iskazane dobiti. Bit je u tome da se među više mogućih varijanti izabere ona najpovoljnija, i to ne samo s aspekta postojećeg obračunskog razdoblja nego i boljeg poslovanja u budućnosti

Oduvijek je kriza nešto što se želi izbjeći, ali se očekuje. Pritom se ističe kako je u dobrim godinama potrebno stvoriti pretpostavke za lakše suočavanje s posljedicama krize. Još od biblijskih vremena (sedam gladnih godina) preko Benedikta Kotruljevića pa do suvremenih ekonomista pitanje stvaranja rezervi za crne dane uvijek je prisutno. Odgovor koji su na to važno pitanje ponudili računovođe svodi se na načelo opreznosti te izbor i primjenu onih računovodstvenih politika koje su utemeljene u načelu opreznosti. U postojećim uvjetima, zbog krize uvjetovane koronavirusom, ta je problematika važna i za niz poslovnih subjekata. Da su u prijašnjim, relativno dobrim godinama stvorene rezerve, mnogi poslovni subjekti lakše bi se nosili s posljedicama krize.

Načelo opreznosti
Računovodstvene politike uobičajeno se opisuju kao niz pravila koje je menadžment prihvatio pri pripremanju i objavljivanju financijskih izvještaja. One se definiraju na temelju prihvaćenog okvira financijskog izvještavanja. U tom kontekstu najvažnija su računovodstvena načela, posebice načelo opreznosti, čija je uloga veoma važna u procjeni. Imovinu uvijek treba podcijeniti, a obveze precijeniti (prihode priznate samo kad su sigurni, a rashode i onda kad su mogući) kako bi se iskazala manja dobit. Tako se stvara rezerva (tiha pričuva) koja je, zapravo, skrivena dobit. Dakle, nije ideja da se stvori mala dobit. Naprotiv, treba ostvariti što veću dobit, ali treba biti oprezan u njezinu iskazivanju. Jednostavnije rečeno, dio dobiti treba 'sakriti' i tako stvoriti rezervu za buduće poslovanje.

Buduća obveza
Stvaranje rezervi za buduće rizike uvijek je dobra ideja. Međutim, često se ne razumije kako se te rezerve stvaraju. Ako se kaže da je potrebno priznati neke troškove koji još nisu nastali i tako odmah priznati buduću obvezu, tako se skriva dobit i stvara rezerva za budućnost. Na prvi pogled to djeluje pomalo čudno. Kako se skrivanjem dobiti (promjenom strukture pasive) stvorila rezerva? Odgovor je prilično jednostavan: iskazivanjem manje dobiti omogućeno je da se smanje izdaci po osnovi raspodjele dobiti i da se u aktivi bilance zadrži najdraža imovina – novac. Tim novcem moguće je pokriti buduće rizike, tj. buduće izdatke. Važno je istaknuti kako je pri stvaranju rezervi za buduće poslovanje bit uvijek u tome da se poigravanjem obračunskim veličinama ne stvore pretpostavke za odljev novca, nego da se novac sačuva za buduće vrijeme u kojem se očekuju rizici.