RAD NEDJELJOM: Jedino Hrvatska ide unatrag

ZAGREB - Iako je rad nedjeljom zabranjen ili ograničen i u nekim zemljama Europe, takvih država sve je manje. Čak i Norveška, u kojoj je rad nedjeljom donedavno bio nezamisliv, polako ukida ograničenja. - U Norveškoj, u kojoj živim i u kojoj se sindikati tradicionalno protive radu nedjeljom, polako popuštaju u ograničenjima - male trgovine već rade bez ograničenja, a propisana maksimalna veličina trgovine koja smije raditi nedjeljom povećana je prošle godine - ustvrdio je hrvatski znanstvenik dr. Boris Lenhard sa Sveučilišta Bergen koji već desetak godina živi u Skandinaviji. Nekoliko godina živio je i radio u Švedskoj, a od 2005. godine živi u norveškom gradu Bergenu. No, kao “znanstveni nomad” naš sugovornik često putuje Europom i svijetom.

U Njemačkoj i Nizozemskoj vlade su odluke o radnom vremenu trgovina nedjeljom prepustile tijelima lokalne samouprave, što je u većini slučajeva rezultiralo liberalnijim režimom, duljim radnim vremenima i većom mogućnošću izbora za građane.- Trend ide prema liberalizaciji radnog vremena kao još jednoj stečevini građanskog društva u kojem nitko nikome drugome neće propisivati kada će raditi i kako će provoditi slobodno vrijeme. Jedino Hrvatska ide ‘u rikverc’ - rekao je Lenhard te istaknuo da se ograničenja za rad nedjeljom ukidaju bez obzira na glavne društvene vrijednosti, tj. je li zemlja deklarirano katolička ili visoko socijalna. Tako je u katoličkoj Irskoj kupovina nedjeljom ne samo dopuštena nego i vrlo popularna, a trgovine rade od 10 do 17 sati ili od 12 do 18 sati. Jedino je ograničenje zabrana prodaje alkohola do 12 i 30 sati. - U visoko socijalnoj Švedskoj, u kojoj sam nekad živio i u kojoj ljudi iznimnu važnost pridaju svojem slobodnom vremenu, veliki supermarketi otvoreni su od jutra do mraka i do 360 dana godišnje, a robne kuće mogu biti otvorene nedjeljom maksimalno šest sati. U usporedbi s još ograničenom Norveškom ili, još gore, s Hrvatskom od početka 2009., taj liberalni režim vidljiv je doprinos povećanju kvalitete života i slobode planiranja slobodnog vremena - istaknuo je Lenhard.

U Velikoj Britaniji, Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Latviji i Litvi nema nikakvih ograničenja u radu nedjeljom. Dok je zabrana rada nedjeljom u susjednoj Sloveniji “izdržala” samo nekoliko tjedana, vrlo liberalan režim rada trgovina imaju Portugal i Španjolska. Primjerice, u Portugalu je supermarketima od siječnja do kraja listopada nedjeljom dozvoljeno da rade od 8 do 13 sati, a tijekom studenoga i prosinca mogu raditi od 6 do 24 sata. U Njemačkoj i Nizozemskoj vlade su odluke o radnom vremenu trgovina nedjeljom prepustile tijelima lokalne samouprave, što je u većini slučajeva rezultiralo liberalnijim režimom, duljim radnim vremenima i većom mogućnošću izbora za građane. U Francuskoj, zemlji tradicionalno snažnih sindikata, trgovine trenutno moraju imati dozvolu mjesnih vlasti da bi bile otvorene nedjeljom, ali radnici, teoretski, mogu odbiti raditi na taj dan. No, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nedavno je najavio donošenje novog zakona, kojim bi se liberalizirao rad nedjeljom.

- Zabrana rada nedjeljom u zamahu gospodarske krize možda je loš timing. Zabrana rada nedjeljom ograničavanje je slobode izbora i slobode općenito, podlijeganje pritisku religijske organizacije, što bi trebalo biti nedopustivo u građanskom društvu. Ograničavanje slobode u konačnici će imati suprotan učinak - ne samo ekonomski nego i psihološki - zaključio je dr. Lenhard.