Rast kamatnih stopa moguć, ali ne dramatičan

Pritisak na rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj postoji, ali i ako dođe do njihovog daljnjeg rasta on neće biti dramatičan, odnosno mogao bi se kretati oko jednog postotnog boda, ovisno o vrsti kredita, ocijenio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatske udruge banaka (HNB) Zoran Bohaček.

Na oblikovanje kamatnih stopa, rekao je Bohaček, utječu tečaj kune, premija rizika zemlje, kao i fiskalna politika. Kako središnja banka 'brani' tečaj kune, odnosno on se sigurno neće bitnije mijenjati, a rizik zemlje uslijed krize raste, faktor koji može utjecati na snižavanje kamatnih stopa je fiskalna politika.

Stoga je nužna fiskalna konsolidacija, odnosno smanjivanje javne potrošnje, zatim provođenje strukturnih reformi, posebno u vrijeme krize koje je dobro za 'bolne' reforme, nužne da se iz krize izađe sa zdravim temeljima, a u konačnici potrebno je i što prije ući u EU i europsku monetarnu uniju.

Trenutno, prema rezultatima HUB-ove analize »Kamatne stope u vrijeme krize: gdje je Hrvatska u odnosu na eurozonu?«, većina kamatnih stopa u Hrvatskoj kreće se unutar intervala stopa u eurozoni, pa čak i iako je premija na rizik za Hrvatsku tijekom krize bitno povećana, rekao je Bohaček.

Dodao je da su primjerice kamatne stope na stambene kredite u vrijeme krize u eurozoni snižene, uslijed spuštanja kamata od strane Europske središnje banke te da od zemalja članica monetarne unije više stope na te kredite od Hrvatske ima samo Slovenija. No, u Hrvatskoj to nije bilo moguće upravo zbog rastuće premije rizika, ali i visokog regulatornog troška.

Tako je predstavio i izračun po kojem bi kamatna stopa na stambene kredite u slučaju kada se financiraju iz depozita, s obzirom na ukupan trošak sredstava, realno trebale iznositi 7,9 posto, a kada je izvor financiranja vanjsko zaduživanje 10,6 posto, dok su kamate na razini od oko 6,2 posto.

No, istaknuo je Bohaček, iako bi kamate trebale biti više, banke ih izbjegavaju podići, uglavnom iz konkurentskih razloga i razliku između realne i stvarne 'cijene' kredita nadoknađuju prelijevanjem prihoda od ostalih bankovnih proizvoda.

Pritom je kao potvrdu tomu naveo podatak središnje banke kako su ukupni kamatnih prihodi hrvatskih banaka u prvom tromjesečju ove godine porasli za 15-tak posto, uslijed rasta kamatnih stopa. No, naglasio je, istodobno podaci HNB-a pokazuju da je kamatni trošak banaka povećan za više od 30 posto, što znači da po prvi put imamo situaciju negativnog neto kamatnog prihoda.