Renata Matusinović: Potrošači žele ne samo zdraviju hranu nego i proizvode s nultim utjecajem na okoliš

Danas je zdravlje, a s tim je povezana i prehrana, visoko na ljestvici prioriteta. Stoga ne začuđuje povećana potražnja za prirodnom, organskom hranom, bez umjetnih boja, a raste i potražnja za proizvodima bez laktoze, glutena i šećera

Nestlé, jedna od najvećih prehrambenih kompanija na svijetu, u svom portfelju ima više od dvije tisuće brendova i više od deset tisuća vrsta proizvoda. Kompanija Hrvatsku promatra u kontekstu regije Adriatic koja obuhvaća i Srbiju, BiH, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Sloveniju, Kosovo, Rumunjsku te Bugarsku. U Hrvatskoj nema proizvodni pogon; u našoj zemlji zaposleno je 120 od 308.000 ljudi koliko ih Nestlé zapošljava diljem svijeta, ali u regiji ima dvije tvornice: jednu u Sofiji i drugu u Srbiji, u Surčinu, gdje se uglavnom proizvodi kulinarski asortiman.Tom tvornicom velikim dijelom upravlja Renata Matusinović, izvršna direktorica kategorije hrane za tržište Jugoistočne Europe.

U Nestléovu zagrebačku podružnicu za regiju Adriatic ​stigla je 2004. Prvotno je bila odgovorna za cijeli brend Nescafé, karijeru je nastavila u Češkoj, a poslije je otišla u Beograd. Organizirati rad tvornice poput one u Surčinu koja pripada multinacionalnoj kompaniji, pogotovo tijekom pandemije, iznimno je važno. Neometana proizvodnja, visoki sigurnosni i higijenski uvjeti, osiguranje transportnih ruta kako bi se zadovoljila povećana potražnja bili su imperativi, ističe Matusinović.

– Tvornica u Surčinu postala je dio Nestléove obitelji prije devet godina i od tada je u opremu i kapacitete uloženo više od 16 milijuna eura. Ondje se proizvode i razvijaju proizvodi širokog spektra, od kulinarskog i konditorskog do asortimana napitaka. Zapošljava 320 radnika, ima više od 150 dobavljača, izvozi se na razna tržišta, stoga je naša odgovornost u vrijeme pandemije korone golema, prije svega prema zaposlenicima i partnerima, ali i prema zajednici u kojoj poslujemo. Sve Nestléove tvornice kao standardni dio poslovanja oduvijek primjenjuju najstrože higijenske mjere koje su tijekom izvanrednog stanja i pojačane. Na početku smo se susreli s izazovom osiguravanja dodatne količine zaštitnih i dezinfekcijskih sredstava te neometanog transporta sirovina i robe. Ponosna sam jer smo timskim radom i poduzetničkim načinom razmišljanja uspjeli odgovoriti na povećane tržišne zahtjeve i osigurati neprekinutu opskrbu prehrambenim proizvodima iz svojeg asortimana, pri čemu su nam u mnogočemu pomogli naši partneri i dobavljači pojačanom isporukom ambalaže i pakiranja te općenito velikom fleksibilnošću.

Pandemija je, osim na poslovanje, utjecala i na promjene navika potrošača. Kako su oni reagirali na karantenu, zatvaranje gospodarstva i boravak kod kuće i kako je to utjecalo na Nestlé?
–​ Povećani boravak kod kuće potaknuo je kod potrošača želju za kvalitetnijim i svrhovitijim načinom provođenja tog vremena u društvu najbližih. Procvale su aktivnosti kuhanja, posebno pripreme svježih i zdravijih, raznovrsnih obroka i sve vezano uz pravilnu prehranu. Ljubitelji kuhanja inspiraciju su najviše tražili na društvenim mrežama. Tražile su se ideje za praktična i brza, ali ukusna jela, poput onih s piletinom i vegetarijanskih obroka. Piletina je jedan od 'najguglanijih' pojmova tijekom pandemije. Partnerstva s ključnim maloprodajnim e-trgovcima i naša sposobnost brze prilagodbe da učinimo dostupnim širi asortiman svojih proizvoda u tom brzorastućem prodajnom kanalu bili su ključ uspjeha. E-trgovina je u prvom kvartalu porasla za 29,4 posto, prvi put premašivši deset posto ukupne prodaje Grupe.

Kad govorimo o e-prodaji, što su konkretno potrošači najviše kupovali u krizi, koje kategorije proizvoda? Koje su razlike u navikama uoči krize i u njoj?
– Kad je riječ o Nestléovim proizvodima, u prvom kvartalu porasla je potražnja za osnovnim prehrambenim proizvodima. Rast e-trgovine uočen je u segmentu pakirane hrane i pića te se taj trend očekuje i u budućnosti. Gotova jela, kava i aparati za kavu bili su najtraženiji. Aparati su se tražili jer je potrošačima očito nedostajala kava iz ugostiteljskih objekata pa su taj doživljaj tražili kod kuće. Povećala se i potrošnja dodataka jelima, tražile su se više dječja hrana i hrana za kućne ljubimce, a dio konditorskog asortimana bilježio je pad prodaje, što je bila posljedica smanjenja impulzivne kupnje na prodajnim mjestima. Sva tržišta zabilježila su veliki prelazak s potrošnje izvan doma na potrošnju u domu. Osim velikog uspona internetskoga prodajnog kanala, brzog prihvaćanja internetske kupnje i povećane osjetljivosti na cijene, zanimljivo je da je većina kupnji u tom razdoblju bila planirana, a sklonost kupnji prirodnih i zdravijih proizvoda se povećala. Potrošači su nastavili davati prednost brendovima koje i inače najviše vole i kupuju.

Znači li to da je konstantna renovacija proizvoda danas presudna u prehrambenoproizvodnim kompanijama? Ako je sad imperativ ono zdravo, koje trendove donosi budućnost?
– Uz renovaciju iznimno je važna dodana vrijednost koja se nudi uz proizvod, primjerice pomoć, savjet i jednostavna komunikacija za brzu pripremu uravnoteženog i pravilnog obroka. Budućnost su i sve veći zahtjevi za namirnice biljnog podrijetla, koje su važan izvor proteina, a koje se vežu ne samo uz naše zdravlje nego i dobrobit planeta, uz uvjet da nema kompromisa kad je riječ o okusu. Stoga će veganska i vegetarijanska jela sve više biti i na jelovnicima u kanalima HoReCa, što je važno za Hrvatsku kao turističku zemlju.

Hoće li u budućnosti potrošači birati brendove koji imaju aktivnu ulogu u društvu u cjelini i kakva će tu biti Nestléova pozicija? Koliko je to sad već presudan faktor u kupovini u regiji?
– Znamo da ljudi pozorno prate sve što se veže uz hranu koju kupuju s obzirom na sastojke, obradu, aspekte okoliša i društvenu dimenziju. Oni od brendova koje vole očekuju da imaju svrhu, da pridonesu životima ljudi koje uslužuju, da donesu promjenu. Brendovi koji u tome uspiju, prema nekim istraživanjima, bilježe i do 24 posto veću namjeru za kupnju. Svjesni uloge i utjecaja koji imamo kao prehrambena kompanija, dodatni napor usmjeravamo u edukaciju o važnosti pravilne prehrane na globalnoj razini. 'Vrtim zdravi film' projekt je kojim već devetu godinu zaredom ulažemo u hrvatsko društvo kako bismo poduprli napor javnozdravstvenih institucija u prevenciji pretilosti i prekomjerne težine i pomažemo roditeljima da odgoje zdravije generacije. Činjenica da projekt ne reklamira naše proizvode pravi je pokazatelj naše velike ambicije. To je rješenje i jedini način na koji brendovi u budućnosti mogu postati i ostati relevantni, da se njihova svrha poklapa s potrebama društva.

Kako kao žena na menadžerskoj poziciji u velikoj multinacionalnoj tvrtki ocjenjujete današnji položaj žena u biznisu u Hrvatskoj?
– Ravnoteža spolova ključna je komponenta Nestléova pristupa raznolikosti i inkluzivnosti te dokazano motivira i angažira zaposlenike, što dovodi do visokih performansi i inovacija. Prošle godine predstavili smo akcijski plan kojim ćemo povećati broj žena na najvišim položajima u kompaniji na svjetskoj razini. Na globalnoj razini na vodećim pozicijama danas radi 43 posto žena, a plan je na dvjesto najviših pozicija povećati udio žena s dosadašnjih dvadeset na trideset posto do 2022. Podaci i lokalno idu malo više u korist žena. Da smo na dobrom putu, pokazuje i Bloombergov indeks ravnopravnosti spolova prema kojem su prepoznata tvrtkina nastojanja da ojača položaj žena u svome vrijednosnom lancu i omogući jednake prilike svim zaposlenicima. Ja pak mogu reći da je lijepo biti suvremena žena u suvremenome Nestléovu sustavu.