Revizija pokazala da u Narodnim novinama ne znaju što je javna nabava

Revizijom provedenom 2015. godine utvrđeno je da je javna nabava u Narodnim novinama daleko od učinkovite te da su potrebna značajna poboljšanja. Državni revizori tada su izdali 20 obvezujućih preporuka kako bi odgovorni u Narodnim novinama ispravili brojne nepravilnosti i propuste koji se odnose na planiranje javne nabave, upravljanje postupcima javne nabave i praćenje provedbe ugovora.

U ožujku ove godine revizija je provjerila kako se provode preporuke i utvrdila da je od 20 naloga provedeno 14. Iako na prvi pogled djeluje ohrabrujuće, problem je što su provedene lakše preporuke, a kod onih koje imaju značajniji utjecaj na poslovanje nije bilo pomaka.

Državni ured za reviziju ocijenio je da nije postignut zadovoljavajući napredak, jer je za 2015. za poslovanje grupe iskazan gubitak u iznosu 7,6 milijuna kuna, a za razdoblje od siječnja do konca rujna 2016. gubitak je dosegao 12,5 milijuna kuna.

Pritom su na iskazani gubitak najvećim dijelom utjecali troškovi provedbe projekata za koje nije sastavljena analiza isplativosti. Riječ je o ugovorima o suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom na temelju kojih su nabavljane velike količine suvenira sa znakom HNS-a.koji su trebali biti plasirani drugim trgovcima i kroz maloprodajnu mrežu Narodnih novina. Međutim, prodaja je podbacila pa su se zalihe gomilale na skladištu. Tako je vrijednost neprodanih proizvoda krajem prosinca 2015. iznosila 2,78 milijuna kuna, a krajem studenoga 2016. dosegnula je čak 7,83 milijuna kuna.

U revizorskom izvješću procjenjuje se da nabavljeni proizvodi nikad neće biti prodani te da projekt nikad neće postati pozitivan jer su naručivani proizvodi čija prodaja nije bila ugovorena, a uprava nije vodila računa o zalihama.

Uprava je neopravdano zaključivala i ugovore s konzultantskim tvrtkama za uvođenje franšiznog sustava. Riječ je o četiri ugovora s jednom slovenskom tvrtkom u vrijednosti većoj od 67 tisuća eura, iako Narodne novine imaju svega četiri franšizne prodavaonice.

Revizori su državnoj izdavačkoj kući pronašli i druge propuste i promašaje vezane uz javnu nabavu.

Na slabosti u planiranju javne nabave upućuje podatak da su samo u 2016. donesene 24 odluke o izmjeni i dopuni plana nabave. Također, od 16 pregledanih postupaka javne nabave u vrijednosti 15,7 milijuna kuna, kod sedam postupaka u vrijednosti 8,5 milijuna kuna utvrđeno je kašnjenje početka postupka u trajanju od jednog do četiri mjeseca.

Revizori su preporučili i pravodobno provođenje postupaka javne nabave u svrhu postizanja ekonomski povoljnije ponude. Međutim, u Narodnim novinama su bez primjene postupaka javne nabave tijekom 2015. nabavljene telefonske usluge i usluge mobilne telefonije u iznosu 429.087 kuna, usluge održavanja programskog rješenja za upravljanje u iznosu 162.335 kuna, usluge čišćenja u iznosu 119.714 kuna te usluge prijenosa podataka u iznosu 81.670 kuna.

Unatoč preporuci da provode otvorene postupke javne nabave, odgovorni u Narodnim novinama su kroz pregovarački postupak sklopili ugovore za održavanje i podršku programskog rješenja u iznosu 5.497.500 kuna te za održavanja aplikacija redakcijskog sustava, uredskog poslovanja, internetskog pretraživača Službenog lista i Pravne baze u iznosu 284.925 kuna.

U držanom izdavačkom poduzeću nisu poslušali ni preporuke u vezi korištenja vanjskih odvjetničkih usluga pa tako nisu ispitali opravdanost korištenja tih usluga niti su ujednačili kriterije za njihovo korištenje. Inače, troškovi usluga odvjetničkih društava su u 2016. iznosili 694.489 kuna. Vrijednosno najznačajniji ugovori za 2016. zaključeni su s dvama odvjetničkim društvima u ukupnom iznosu 1,112.500 kuna.

Ignorirane su i preporuke o korištenju službenih automobila i vođenju evidencije broja prijeđenih kilometara. Revizija je utvrdila da se za članove uprave i savjetnika ne vodi evidencija o korištenju vozila za službene i privatne potrebe za što se obračunava plaća u naravi u visini 1 posto nabavne vrijednosti vozila.

Za grijehe koje je popisala revizija najveću odgovornost snosi uprava na čelu s Davorom Čovićem, kojeg je kao nestranačku osobu postavila vlada Zorana Milanovića na inicijativu HNS-a.

Čović je Narodne novine vodio do listopada 2016. godine kada ga tehnička vlada Tihomira Oreškovića smijenila i na njegovo mjesto postavila Svebora Mariona. Tadašnji ministar gospodarstva Tomislav Panenić optužio je Ćovića za pogrešne poslovne odluke koje su Narodne novine otjerale u gubitak.

Među spornim Čovićevim projektima je i ulaganje oko 60 milijuna kuna u tvornicu toaletnog papira u Krapini. Riječ je o projektu kojeg je započeo njegov prethodnik Petar Piskač i koji je tvrtki donio milijune kuna gubitaka.

U siječnju ove godine ministar državne imovine Goran Marić za privremenog predsjednika Uprave postavio je Branimira Gudelja.