Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Pro 2016

'Riječ je o žalopojkama poreznika, Modrić nije napravio grešku'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

'Riječ je o žalopojkama poreznika, Modrić nije napravio grešku'

Astronomske zarade sportaša često se nađu pod povećalom poreznika, ali malo je slučajeva u kojima su poreznici uspjeli dokazati utaju poreza. Hoće li i tako biti i s najnovijom međunarodnom aferom u koju je uključen i najbolji hrvatski nogometaš Luka Modrić, kojega španjolske porezne vlasti sumnjiče zbog mogućih utaja poreza u 2013. i 2014. godine?

Porezni stručnjak Vlado Brkanić smatra da je riječ o 'legalnoj evaziji' te da će španjolski poreznici teško dokazati nezakonitosti.

'Meni se čini da se radi o žalopojkama poreznika nezadovoljnih činjenicom da su igrači pronašli načine kako da dio svojih prihoda lociraju u zemlje u kojima se plaćaju manji porezi. Kad uvedete goleme progresivne poreze, onda ljudi iz tog pakla želi pobjeći', ističe Brkanić.

Podsjetimo, prema izvještaju 'Football Leaksa' Modrić je nakon prelaska iz Tottenhama u Real Madrid 2012. u Luxemburgu osnovao tvrtku Ivano S.a.r.l. na koju je prenio komercijalna prava na korištenje svog imena u marketinške svrhe, kako bi izbjegao plaćanje poreza po stopi od 30 posto.

Premda Real tvrdi da je prilikom isplate prihoda od sponzorskih ugovora odbijao poreze prema zakonskim propisima koji su bili na snazi, španjolski poreznici sumnjaju da Modrić nije prijavio sve prihode od komercijalnih prava.

Brkanić ne vjeruje da je Modrić napravio propust jer je koristio isti model isplata kao drugi igrači, a taj model predložio mu je matični klub Real.

'Klubovi angažiraju vrsne revizore i porezne savjetnike koji znaju što se smije, a što ne smije. U Europskoj uniji svatko može osnovati firmu i prenijeti prava na dobitke ili koristi na temelju obavljenih usluga korištenja imena (image rights). Stoga ne vjerujem da je neka greška napravljena', zaključuje Brkanić.

Kada je pak riječ o oporezivanju prihoda sportaša u Hrvatskoj, Brkić ističe da stranci koji u Hrvatskoj ostvaruju prihode od komercijalnih prava mogu plaćati porez po odbitku po relativno niskoj stopi od 15 posto.

Međutim, Brkanić upozorava da je Marićevom poreznom reformom otežan položaj većine sportaša koji žive isključivo od svoga rada. Kao i kulturnjaci i autori, sportaši će od iduće godine na svoje honorare morati plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Usto, ukupan prihod sportaša podlijegat će tzv. sintetičkom oporezivanju pa će dio njih ući u viši porezni razred, što znači da će morati platiti dodatni porez na temelju godišnje porezne prijave.


Komentari članka

Vezani članci

Koliko će trajati početna faza nekažnjavanja poduzetnika za pogreške?

30.03.2026.

Podatak da je u sedamdeset dana fiskalizirano više od 23 milijuna e-računa govori o veličini i važnosti projekta. No nije sve krenulo glatko

U kojim slučajevima se ne plaća porez na nekretnine, što vlasnici trebaju napraviti?

13.03.2026.

U 2026. godini pravila na hrvatskom tržištu nekretnina doživjela su značajnu promjenu. Model prema kojem su se stanovi i kuće kupovali prvenstveno kao oblik pasivne štednje, a zatim godinama držali prazni uz logiku da „ne stvaraju trošak“, više nije održi

Mislite da plaćate previše poreza? Pazite gdje je Hrvatska u odnosu na Europu

26.02.2026.

Gotovo svaki drugi euro koji zaradimo završi u državnoj blagajni kroz poreze i doprinose. No pruža li država za to adekvatnu uslugu – i koliko je hrvatski porezni sustav konkurentan u europskom kontekstu? Odgovore smo potražili u najnovijim međunarodnim u

Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti

06.02.2026.

Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohod

Zašto se smanjuje broj malih tvrtki, a sve je više paušalnih obrta? Odgovor je u direktorskoj plaći

07.01.2026.

Mali poduzetnici koji vode biznis putem d.o.o.-a plaćaju državi znatno više davanja nego oni koji posluju putem paušalnog obrta. Iz godine u godinu taj se jaz povećava, što je dovelo do smanjenja broja malih trgovačkih društava i znatnog povećanja broja p

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke