ROHATINSKI: Monetarna politika u 2010. neće se bitnije mijenjati

Monetarna se politika u 2010. neće bitnije mijenjati i balansirat će između potrebe da se limitirajuće djeluje na deficit tekućeg računa platne bilance i potrebe za se održi rast kreditnih aktivnosti, sve to u uvjetima stabilnog tečaja, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski

U svom izlaganju na skupu "Dan velikih planova" Rohatinski je rekao i da 2010. neće donijeti niti bitnije promjene u instrumentariju središnje banke te će joj glavni instrumenti ostati devizne intervencije i operacije na otvorenom tržištu.

Također, istaknuo je, nije planirano niti smanjenje opće stope pričuve, jer likvidnost bankovnog sustava to ne zahtijeva.

Nakon recesijske 2009., iduća će godina, prema riječima guvernera, biti godina relativne stagnacije, bez velikih strukturnih promjena u realnom i financijskom sektoru, kao i bez većih promjena u modalitetu funkcioniranja hrvatske ekonomije niti vođenju ekonomske politike.

Gospodarska kretanja u Hrvatskoj, prema ocjeni HNB-a, 2010. određivat će ekonomska stagnacija u eurozoni i zemljama regije, glavnim trgovačkim partnerima Hrvatske, smanjenje fiskalnog deficita, ali i nastavak visoke ovisnosti o eksternim izvorima financiranja.

Naime, podsjetio je Rohatinski, država 2010. treba otplatiti gotovo 10 milijardi eura dospjelih obveza, a doda li se tome i iznos potreban za financiranje fiskalnog deficita, potreba za dodatnim inozaduženjem u 2010. iznosi oko 13 milijardi eura.

Uslijed pada BDP-a ove i njegove stagnacije iduće godine, udio inoduga u BDP-u tako će do kraja 2010. dosegnuti 100 posto BDP-a, što nam uopće neće poboljšati kreditni rejting, istaknuo je guverner.

Ipak je izrazio uvjerenje da će se ministar financija Ivan Šuker, koji danas putuje u SAD na "road show" prodaje državnih obveznica, sigurno "vratiti s milijardu dolara, eura ili čega već".

Guverner je ocijenio i kako ponovni početak pregovora s EU investitorima daje osjećaj veće političke sigurnosti, zbog čega vjeruje da će se priljev kapitala nastaviti u 2010., što je velika blagodat za Hrvatsku.

No, upozorio je, "to je i najveća opasnost za ovu zemlju, jer nastavak onoga što nas je dovelo u krizu znači opasnost da nećemo dovoljno spoznati potrebu da se moramo mijenjati".

Guverner je ocijenio i da će poslovanje komercijalnih banaka, iduće godine, uz ostalo, obilježiti nastavak rast udjela loših plasmana, ali je rekao i da ne vjeruje u projekcije (npr. MMF-a) njihovog drastičnog rasta.

Da su 2009. povećani problemi u naplati kredita potvrdio je i predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austrije (RBA) Zdenko Adrović, pritom posebno izdvojivši sektore građevnog materijala, namještaja i automobilskih dijelova. Za 2010. je pak kazao da se očekuju problemi s naplatom kod svih malih poduzeća i u sektoru stanovništva.

Ipak, kazao je, početkom 2010. očekuje se da će usporavanje stope rasta kredita dosegnuti dno, ali je dodao i da nema osnova da se očekuje značajnije smanjenje kamatnih stopa na kredite.