Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Tra 2012

Rusi nude MIG-ove i garantiraju prosperitet Brodosplita

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Profitiraj.hr  

Rusi nude MIG-ove i garantiraju prosperitet Brodosplita

Hoće li Hrvatska “omastiti brke u toplom ruskom boršču”, u obliku golemog paketa poslovnih ugovora koji nam je uz eskadrilu MiG-ova 29 nedavno ponudila Moskva? Naime, kako su izvještavali mediji, prvom se potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Radimiru Čačiću za nedavnog posjeta glavnom gradu Ruske Federacije navodno jako svidjela gotovo pa “nemoralna” ponuda rabljenih MiG-ova 29 SD, jer Rusija u sklopu “offset programa” nudi poslove vrijedne milijardu eura za posrnule hrvatske tvrtke, javlja Slobodna Dalmacija. Još prošle godine Ministarstvo obrane RH dobilo je na stol ponudu eskadrile od 12 polovnih MiG-ova 29 SD za 90 milijuna eura, s operativnim sposobnostima za sljedećih 15-ak godina, potpuno prilagođenih korištenju u NATO-ovu sustavu. Kako doznajemo od ruskih službenih izvora, znajući ograničene financijske sposobnosti hrvatskog proračuna, ponuđeni su MiG-ovi 29 iz sastava susjedne nam Mađarske. Prema zahtjevu proizvođača “RSK MiG”, svaku prodaju mora odobriti ruski proizvođač budući da je riječ o dragocjenoj ruskoj vojnoj tehnologiji, što znači da mađarski MiG-ovi nisu dostupni svakome bez obzira na moguću pojavu konkurentske ponude.

S obzirom na ponuđeni “offset program” težak milijardu eura, Rusi su jako zainteresirani za to da te lovce kupi upravo Hrvatska. Posao moguće modernizacije mađarskih MiG-ova, potvrđeno nam je u tvrtki “RSK MiG”, Rusi bi povjerili “Zrakoplovno-tehničkom centru − ZTC” u Velikoj Gorici. “Hrvati pola stoljeća lete ruskim zrakoplovima”, kaže Aleksandar Eferimov, dekan moskovskog Zrakoplovnog fakulteta. “Imate i jako dobre inženjere za održavanje MiG-ova. Bez novih zrakoplova ne možete držati korak s tehnikom. Morate imati nove zrakoplove i stalno usavršavati kadar. Preko zrakoplova se dolazi do novih tehnologija, znanja, sigurnosti, ali i prestiža za zemlju. Jednom kad izgubite kadrove, lovačko zrakoplovstvo nemoguće je oživiti. Koliko znam, s ruskim ste MiG-ovima vodili i dobili rat za neovisnost”, kaže za “Slobodnu” dekan Eferimov. Nije teško odgonetnuti zašto je gospodarski “offset” uz MiG-ove odjednom postao zanimljiv Hrvatskoj. Mnogo je razloga, a dva su ključna: širom otvaramo vrata ruskog tržišta i spašavamo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od nestajanja. Iz ruskih izvora doznajemo neke detalje mogućeg “offset programa”. Visoko kotira zagrebačka tvrtka “RIZ odašiljači”, koja bi mogla sudjelovati u razvoju televizijske i komunikacijske tehnike u cijeloj Rusiji.

Ruska bi vlada Hrvatskoj ponudila i projekt zvan “Moskovski tramvaj” u kojemu bi sudjelovao “Končar − električna vozila”. Narudžba bi iznosila čak 300 tramvaja, a paket bi uključio i hrvatsku participaciju u obnovi goleme moskovske tramvajske infrastrukture. Ruska strana, konkretno najveća ruska brodarska kompanija “Sofkomflot”, želi u “Brodosplitu” graditi produkt/kemijske tankere. Čak je poslan i upit na adresu “Brodosplita”, no dobivanje poslova bilo bi zajamčeno u sklopu “offseta”. Rusiji su potrebni trgovački brodovi koji bi po svojim karakteristikama bili ledolomci, i to za prijevoz u području Sjevernog morskog prolaza, od Bijelog mora do Beringova prolaza. “Brodosplit” može graditi brodove koji zadovoljavaju klasu leda LU 6 ruskog registra brodova, znači one koji mogu ploviti kroz led debljine 1,5 metara. S obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi. No, zato ih ima Hrvatska. Igor Ivašin, zamjenik glavnog direktora “Sudoeksporta”, najveće ruske državne tvrtke za vanjsku trgovinu u području brodogradnje i brodske opreme, za “Slobodnu” kaže da hrvatske škverove “jako želi vidjeti u obnovi ruske flote”. “Upravo sada razmatramo gdje ćemo i kakvu flotu graditi. Želimo što više starih partnera privući u obnovi naše flote. Naravno, pritom mislim i na hrvatske partnere koje jako želimo vidjeti u ovom strateškom poslu ruske države. Naš je pravac izgradnja novih ledolomaca, ribolovne i tankerske flote, naftnih platformi i brodova za njihovu opskrbu. Jeftinije nam je brodove kupiti u Koreji ili Kini, ali hrvatski su brodovi kvalitetniji. Ako bismo u budućnosti poželjeli prodati, recimo, brod izgrađen u Koreji, na njemu ne možemo zaraditi ni blizu koliko možemo na hrvatskom brodu. Želimo partnerstvo s hrvatskim brodogradilištima”, kaže Ivašin, drugi čovjek “Sudoeksporta“.

Osim toga, hrvatskim tvrtkama otvorio bi se i ruski sektor građevinarstva, građevnog materijala, prodaje namještaja i prehrambenih proizvoda, industrijske opreme, energetike i tekstilno-obućarskih te farmaceutskih proizvoda. Rusija preko “offseta” hrvatskim tvrtkama, doznajemo, nudi 200 gospodarskih ugovora odmah spremnih za potpisivanje. Ukupna vrijednost ugovora je, ponovimo, milijardu eura. Od svih gospodarskih ponuda vezanih uz kupnju zrakoplova za HRZ upravo je ruska financijski najveća. Ruska tvrtka “RSK MiG” vidi “Zrakoplovno-tehnički centar − ZTC” u Velikoj Gorici kao regionalni centar za remont MiG-ova i drugih vojnih, te civilnih zrakoplova i helikoptera. Izborom MiG-a 29 Hrvatska bi imala pouzdanu lovačku komponentu. Iskustva u korištenju MiG-a 29 dobro bi došla i susjednim NATO-ovim zemljama, koje bi s vremenom sa svojim borbenim zrakoplovima sudjelovale na vježbama lovačkog zrakoplovstva u RH i odmjeravale svoje sposobnosti s “neprijateljskim” hrvatskim MiG-ovima. Takva bi praksa bila od nemjerljive koristi za NATO. Sve ove aktivnosti mogle bi rezultirati međunarodnom prepoznatljivošću HRZ-a, te time da Hrvatska postane međunarodni centar lovačkog zrakoplovstva u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Koliko je MiG-29 pouzdan zrakoplov, pokazuje i stanje u poljskim zračnim snagama. Poljaci su prije 10 godina od SAD-a nabavili 48 najnovijih inačica F-16C/D Blocka 52. Naknadno su objelodanili probleme s operativnošću tih zrakoplova i u letnom je stanju bila samo petina flote. Nezadovoljstvo s F-16, kulminiralo je odlukom da se nabave modernizirani MiG-ovi 29.

Slično mišljenje i povjerenje u pouzdanost MiG-a 29 dijele Bugarska i Slovačka, te donedavno i Mađarska, koja je ipak zbog golemih operativnih troškova vezanih uz Gripen morala odustati od tih zrakoplova. Poenta priče o ruskom “offsetu” leži u tome da se svaka kuna uložena u nabavu MiG-ova 29 može višestruko vratiti u hrvatsko gospodarstvo gladno poslova i svježih eura. Na koncu, što nedostaje ruskim eurima?


Komentari članka

Vezani članci

Nitko ne želi biti šef: Zašto generacija Z ne želi napredovati?

23.07.2026.

Za generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.

Davor Paić: Hrvatska brodogradnja ima budućnost

22.07.2026.

O biznisu luksuznih jedrilica i superjahti vrijednih stotine milijuna eura razgovaramo s vlasnikom K.S.P. Solutionsa i A-More Yachtsa. Hrvatska brodogradnja godinama se povezuje sa stečajevima, subvencijama i propuštenim prilikama. Ipak, postoje poduzetni

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk